Eutimija (filozofija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Eutimija (starogrčki: εὐθυμία, "veselje", "dobro raspoloženje", "spokoj", doslovno "dobar thumos") izraz je koji starogrčki filozof Demokrit koristi za označavanje jednog od korijenskih aspekata cilja ljudskog života.

Diogen Laertije bilježi Demokritov stav: "Za glavno dobro tvrdi da je vedrina (eutimija); no to ne smatra istovjetnim s užitkom; jer neki ljudi, koji su ga pogrešno razumjeli, mislili su da on misli na užitak; ali, on eutimiju razumije kao vedrinu, kao stanje u kojem duša živi mirno i postojano, tako da je ne uznemiruju ni strah, ni praznovjerje, ni druga strast"."[1]

Seneka u spisu O spokojstvu duše koristi grčku riječ "eutimija", koju definira kao "vjerovanje u sebe i uvjerenje da ste na pravom putu i da niste u dvojbi time što slijedite milijun raznih putova kao oni koji lutaju u svim smjerovima".[2]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. „Archived copy”. Arhivirano iz originala na datum 2018-05-08. Pristupljeno 17.4.2016. 
  2. Holiday, Ryan; Hanselman, Stephen (27.10.2016) (en). The Daily Stoic: 366 Meditations on Wisdom, Perseverance, and the Art of Living: Featuring new translations of Seneca, Epictetus, and Marcus Aurelius. Profile Books. ISBN 9781782833178. 

Izvori

[uredi | uredi kod]