Prijeđi na sadržaj

Europski jež

Izvor: Wikipedija
Europski jež
Europski jež
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Erinaceomorpha
Porodica: Erinaceidae
Potporodica: Erinaceinae
Rod: Erinaceus
Vrsta: E. europaeus
Rasprostranjenost europskoga ježa

Europski jež ili tamnoprsi jež (lat. Erinaceus europaeus) vrsta je ježa koja se može naći u zapadnoj Europi i na Skandinavskom poluotoku. To je česta vrsta, koja može preživjeti u različitim staništima.[1]

Izgled

[uredi | uredi kod]

Europski jež je sisavac srednje veličine. Nešto je veći od vrsta ježeva, koje nastanjuju tropske i subtropske oblasti. Njegova dužina varira od 20 do 30 cm. Težina odrasle jedinke je uglavnom oko 400 g nakon zimskog sna do 1200 g pred zimski san. Najteži zabilježeni primjerak u divljini težio je skoro 2000 g. Tijelo europskog ježa prekriveno je s i do 6000 bodlji.

Stanište

[uredi | uredi kod]

Europski jež može se naći u šumama i na livadama kao i na prijelazu između ova dva staništa. Sve češće se događa, da ježevi nastanjuju parkove i vrtove.

Prehrana

[uredi | uredi kod]
Europski jež

Europski jež je kukcojed. To znači da jede: crve, puževe golaće, gusjenice i druge kukce. On se također hrani i manjim zmijama, žabama, ribama, malim pticama i njihovim jajima. Ponekad svoju prehranu obogaćuje voćem i gljivama.

Razmnožavanje

[uredi | uredi kod]

Sezona parenja počinje nakon zimskog sna. Ženke su skotne od 31 do 35 dana nakon čega na svijet donose od 4 do 6 mladunaca.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Burton, M. (1969) The Hedgehog: A Survival Book on Hedgehogs. London. Andre Deutsch.