Eunuh (Terencije)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Evnuh (Eunuchus)
Dva evnuha u haremu, Jean-Léon Gérôme, Ermitaž, oko 1876.
Napisao:Terencije
LikoviFedrija (mladić atinski)
Parmenon (rob Fedrijin)
Taida (hetera)
Gnaton (parazit)
Hereja (brat Fedrijin)
Trason (vojnik)
Pitija (sluškinja Taidina)
Hremet (mladić)
Antifon (mladić)
Dorija (sluškinja Taidina)
Dorus (evnuh)
Sanga (rob)
Sofrona (dadilja)
starac (Demeja ili Lahet ili, prema Donatu, Simon)[1]
pevač
Datum premijere161. pne. na Megalezijskim igrama
Mjesto premijereRim
Originalni jezikLatinski
ŽanrPalijata
Radnjadrevna Atina

Evnuh (lat. Eunuchus) je komedija rimskog književnika Publija Terencija Afera, sastavljena po uzoru na istoimeni komad (Εὐνοῦχος) grčkog komediografa Menandra, najistaknutijeg pesnika nove atičke komedije. Pri tom su likovi parazita i hvalisavog vojnika uzeti iz Menandrovog Laskavca (Κόλαξ), kako i sam pesnik kaže u prologu, u kojem se brani od optužbi za plagijat, navodeći da nije znao kako su Nevije i Plaut ranije koristili iste likove, pa ne može biti reči ni o kakvoj krađi.[2] Premijerno je prikazana 161. pne. na Megalezijskim igrama[3] i doživela je veliki uspeh, zahvaljujući raznolikoj akciji i živim dijalozima.[4] Prolog sadrži stih koji je kasnije postao vrlo poznat: nullum est iam dictum, quod non dictum sit prius (= "ništa nije rečeno što već ranije ne bi bilo rečeno").[4]

Zaplet[uredi | uredi kod]

Neki Atinjanin imao je ćerku Pamfilu i sina Hremeta. Pamfila je još kao beba bila oteta i prodata nekom trgovcu s Rodosa; ovaj ju je pak darovao nekoj heteri na Rodosu, koja ju je odgojila sa svojom vlastitom ćerkom, Taidom, nešto starijom od Pamfile. Prođu godine, Taida takođe postane hetera i preseli se u Atinu. Kad joj je umrla majka, njena imovina je stavljena na prodaju, te Pamfilu kao robinju kupi Trason, hvalisavi vojnik, koji je zaljubljen u Taidu i koji se slučajno tad zadesio na Rodosu. Za vreme Trasonovog odsustva Taida se upozna s Fedrijom, mladim Atinjaninom; istovremeno, od Hremeta, koji živi blizu Atine, sazna da je Pamfila zapravo njegova sestra. Trason se vraća i namerava da Taidi daruje robinju, ali prvo želi da se reši Fedrije. Videvši da robinja nije niko drugi do Pamfila, Taida ne zna šta joj je činiti, jer je zaljubljena u Fedriju, ali isto tako želi i da pomogne Pamfili da se ponovo domogne slobode. Zato se Taida pred vojnikom odrekne Fedrije, ali narednog dana objasni mladiću zašto je to učinila te ga moli da dozvoli Trasonu da je tokom naredna dva dana jedini pojavljuje u njenoj kući, uverevajući ga da će se, čim devojka pređe u njene ruke, u potpunosti otarasiti vojnika. Fedrija pristane i odluči da naredna dva dana provede na selu; istovremeno naredi svom robu Parmenonu da Taidi odvede jednog evnuha i jednu Etiopljanku, koje je kupio za nju. Vojnik, pak, šalje Pamfilu, koju slučajno vidi Hereja, mlađi brat Fedrijin; Herija se zaljubi u devojku te nagovori Parmenona da ga uvede u Taidinu kući poturajući ga kao onog evnuha kojeg joj Fedrija šalje na dar. Uskoro potom Trason se posvađa sa Taidom i sa svim svojim pomoćnicima dolazi u njenu kuću zahtevajući da mu se vrati Pamfila, no bude odbijen. Naposletku, Pamfilu prepozna njen brat Hremeta, koji je obeća Hereji za ženu; Trason se, pak, pomiri sa Fedrijom, uz pomoć parazita Gnatona, koji stalno svuda prati vojnika.[5]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Terencije, Komedije, priredio i preveo Vladeta Janković, Srpska književna zadruga, Beograd, 1978, str. 364.
  2. Terencije, Evnuh, prolog, st. 5‒35.
  3. Uvodna didaskalija uz Terencijevog Evnuha.
  4. 4,0 4,1 M. C. Howatson, ed., The Oxford Companion to Classical Literature (2nd ed.), Oxford University Press, Oxford, New York, 1997, s.v. Eunuchus.
  5. P. Terentius Afer (Terence), The Eunuch, Henry Thomas, Riley (ed.), Harper and Brothers, New York, 1874, "The Subject".

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]