Eudoks

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Eudoks
Rođenje 408. pne.
Knid, Mala Azija
(danas Turska)
Smrt 355. pne.
Polje matematika
astronomija

Eudoks sa Knida (grč. Εὔδοξος ὁ Κνίδιος, 408. pne. - 355. pne.) je bio grčki matematičar, astronom, i naučnik, jedan od Platonovih učenika. Pošto nijedno njegovo delo nije sačuvano, do saznanja o njemu došlo se posredno, preko kasnijih izvora.

U teoriji omjera bavio se kontinuiranim veličinama, uveo strogu definiciju realnih brojeva i razriješio problem neusporedivosti nekih duljina (npr. duljine stranice i dijagonale kvadrata). Dokazao da je volumen piramide jednak jednoj trećini volumena prizme i da je volumen kupe jednak jednoj trećini volumena cilindra ako su im jednake osnovice i visine.[1]

Smatrao je da je Zemlja sferno tijelo i procijenio je duljinu meridijana na približno 70 000 km. Koristio godinu u trajanju od 365,25 dana, definirao kut između ekliptike i nebeskog ekvatora. Izradio je zvjezdani katalog Phaenomena (Φαινόμενα). Smatra se da je izumio sunčani sat. Po njem su nazvani krateri na Mjesecu i na Marsu (Eudoxus).[1]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 Eudoks iz Knida