Et Tur

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Et Tur
الطور
Panorama grada u sinajskoj pustinji
Panorama grada u sinajskoj pustinji
Koordinate: 28°14′N 33°37′E / 28.233°N 33.617°E / 28.233; 33.617
Država  Egipat
Muhafaza Južni Sinaj
Površina
 - Ukupna 60.0 km²[1]
Visina 14[1]
Stanovništvo (2018.)
 - Grad 35,046[1]
 - Gustoća 584.0 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC)
Karta
Et Tur na karti Egipta
Et Tur
Et Tur
Pozicija Et Tura u Egiptu

Et Tur (arapski: الطور/engleski: El-Tor) antička Raifa je lučki grad u Egiptu od 35,046 stanovnika[1]. On je i administrativni centar Muhafaze Južni Sinaj.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Et Tur se nalazi na jugozapadu Sinajskog poluotoka na obali Sueskog zaljeva, udaljen 265 km od Sueza.[3].

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Antička Raifa bila je administrativni centar i pomorska luka još od rimskih i bizantskih vremena. U tom gradu je bizantski car Justinijan I (527.-565.) sagradio manastir, čiji ostatci i danas postoje.[2] Unesco je 1994. stavio taj manastiru iz 6. vijeka kao kandidata za spomenik svjetske baštine.[4]

Od srednjeg vijeka pa sve do početka 20. vijeka, grad je služio kao karantenska stanica za hodočasnike hadža u Meku. Sve do otvorenja Sueskog kanala 1869. Et Tur je također bio i luka za trgovinu Crvenim morem.[2]

Veliki poticaj razvoju bilo je otkriće velikih rezervi nafte u Sueskom zaljevu 1970-ih pa se grad razvio kao servisni centar za bušače nafte.[2]

U gradu postoji značajna kršćanska zajednica, okupljena oko manastira sa crkvom i konacima kojim upravljaju monasi Grčke pravoslavne crkve iz Manastira Svete Katarine.[2]

Terme Hamam Musa

U brdima sjeveroistočno od grada postoje termalni izvori sa termalnim kupalištem Hamam Musa.[2]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi kôd]

Pored nafte, luke i ribarstva za ekonomiju grada važan je i vjerski turizam. Mnogi vjeruju da je istoimena planina pored grada - Sinajska gora, mjesto gdje je prema Starom zavjetu Mojsije primio Deset zapovijedi.[3]

Škrta pustinjska okolica pruža vrlo ograničene mogućnosti za poljoprivredu, ali se uzgaja nešto povrća, datulja i ječma.[2]

Grad je još i danas tradicionalno trgovište nomadskih Beduinaa, koji u njemu prodaju svoje deve, ovce, koze i magarce.[2]

Obalnom cestom povezan je sa Suezom.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Egypt, Arab Republic of Egypt (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/. Pristupljeno 22.7. 2020. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Al-Ṭūr, Egypt (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Al-Tur. Pristupljeno 22.7. 2020. 
  3. 3,0 3,1 Unforgettable visit to El-Tor city (engleski). Egypt Today. https://www.egypttoday.com/Article/6/38627/Unforgettable-visit-to-El-Tor-city. Pristupljeno 22.7. 2020. 
  4. Rutho Monastery (engleski). UNESCO. https://whc.unesco.org/en/tentativelists/194/. Pristupljeno 22.7. 2020. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]