Enns (rijeka)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rijeka Enns
Enns in Steyr.jpg
Rijeka kod Steyra
Lokacija
Kontinenti Evropa
Regije Centralna Evropa
Države  Austrija
Pokrajine Salzburg, Štajerska, Gornja Austrija
Gradovi Radstadt, Steyr, Liezen
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Radstädter Tauern (Salzburg)
1750 m
47° 15′ 3″ N, 13° 22′ 10″ E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
između Ennsa i Mauthausena u Dunav
245 m
48° 14′ 13″ N, 14° 31′ 13″ E
Dužina 254[1] km
Pritoke Steyr, Palten
Hidrologija
Protok
  – srednji

201[1] m³/s
Sliv
  – površina
crnomorski
6,080[1] km²
Ulijeva se u Dunav

Enns (od keltskog imena za rijeku - Anisa) je najveća rijeka sjeverozapadne Štajerske duga 254 km, južna pritoka rijeke Dunav.[1]

Enns je tipična rijeka Istočnih Alpa, a sa svojim slivom od 6080 km² peta po veličini u Austriji.[1]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Rijeka Enns izvire u masivu Radstädter Tauern u saveznoj zemlji Salzburg od tamo teče prema istoku kroz mjestimično močvarnu izduženu dolinu, između Sjevernih vapnenačkih Alpa i Centralnih Alpa, koja je nastala za vrijeme ledenog doba.[1]

Nakon što primi pritoku Palten, teče do prijevoja Mandling i ulazi u Štajersku gdje teče kroz uski kanjon Gesäuse, dug 15 km koju je rijeka probila kroz vapnenačke Ennstalske Alpe.[1] Nakon što primi pritoku Laussabach, naglo okreće prema sjeveru i ulazi na teritorij Gornje Austrije.

Sjeverno od grada Steyra, u predalpskom pojasu, Enns svojim tokom formira granicu između saveznih zemalja Gornje i Donje Austrije. Zbog nje su i stara imena tih zemalja glasila Österreich ob der Enns (Austrija iznad Ennsa) i Österreich unter der Enns (Austrija ispod Ennsa), a ulijeva se u Dunav u blizini Mauthausena.[1]

Sredinom 19. vijeka regulirano je korito rijeke u dužini od oko 70 km na potezu od Weißenbacha do Gesäuse, s ciljem da se dobiju bolje površine za poljoprivredu i pošumljavanje. Tako da je do do 1939. tok rijeke skraćen za 19 km.[1]

Koncern Ennskraftwerke-AG (Ennskraft) izgradio je u donjem toku rijeke, deset protočnih hidroelektrana (Schoenau, Weyer, Grossraming, Losenstein, Ternberg, Rosenau, Garsten-Sankt Ulrich, Staning, Muehlrading i Sankt Pantaleon). One su 1998. proizvele ukupno 1,8 milijardi kWh električne energije.[1]

Najveća urbana naselje duž rijeke su: Radstadt u Salzburgu; Schladming, Gröbming, Liezen, Selzthal i Admont u Štajerskoj i Großraming, Ternberg, Garsten, Steyr i Enns u Gornjoj Austriji.[1]

Danas dolinom rijeke - Ennstal, ide trasa autoputa Pyhrn - transverzale između Njemačke i Slovenije.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]