Egzoftalmus

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Egzoftalmus
Bolesnik sa proptozom levog oka
SpecijalnostOftalmologija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10H05.2
ICD-9376.2-376.3
DiseasesDB18612
MedlinePlus003033
eMedicineoph/616
MeSHD005094

Egzoftalmus, egzoftalmija ili proptoza (grč. exophthalmos) je izbočenje očne jabučice.[1]

Epidemiologija[uredi | uredi kod]

Učestalost

Na globalnom nivou, prema jednoj studiji sprovedenoj u Sjedinjenim Američkim Državama učestalost egzoftalmusa iznosila je 2,9 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje, kod muškaraca i 16 slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje kod žena. U istoj studiji uočena je bimodalna distribucija u oba pola, stim što žene pokazuje jedan pik u starosti između 40 i 44 godina, a drugi pik u dobi između 60 i 64 godina. Kod muškaraca, bimodalna pojava pikova uočava se u starosti od 45 i 49 godina i 65 i 69 godina. Oba incidentna pika, kod muškaraca bila su 5 godina kasnije nego kod žena.[2]

Telez M. sa saradnicima, u drugoj maloj studiji koja je obuhvatila 155 pacijenata, sa dijagnozom Grejvs-Bazedovljeve bolesti, i u kojoj je bilo 26% muškaraca, a 36% žena; prevalenca je bila viša kod evropljana, po stopi od 42% u odnosu na 7,7% kod azijata. Analiza podataka u ovoj studiji takođe je pokazala da evropljani imaju 6,4 puta veću šansu da obole od Grejvs-Bazedovljeve bolesti nego azijati.[3]

Mortalitet/morbiditet

Egzoftalmus (proptoza) iz bilo kog razloga može ugroziti vizuelni funkciju i integritet oka. Najčešće posledice nastaju zbog nadekvatne zaštite oka očnim kapcima, što kod lagofthalmusa, može da izazove keratopatiju. Zbog narušenih homeostatskih mehanizama zaštite oka nastaje disfunkcija epitela rožnjače, njeno izumiranje na pojednimim delovima i pojava ulceracije, sa mogućim perforacijom rožnjače u teškim slučajevima.Takođe poremećaj u stvaranju sloja suznog filma na rožnjači i nepotpuna hidratacija oka negativno će uticati na funkciju vida i komfor pacijenta.[4]

Egzoftalmus, sekundarno, u retrobulbarnom prostoru, može izazvati pritisak na vidni živac i izazvati optičku neuropatiju. Smetnje u funkciji optičkog živca mogu biti rezultat narušenog protoka krvi izazvanog kompresijom retrobulbarnih krvnih sudova. Narušen protok krvi oštećuje ishranu neurona i nepovratno dovodi do njihovog izumiranja i time smanjenja funkcije vidnog živca.

Takođe kao jedna od manifestacija bolesti može nastati disfunkcija zenice, sa suženjem vidnog polja.

Etiologija[uredi | uredi kod]

Najčešći uzrok egzoftalmusa je:

  • Grejvs-Bazedovljeva bolest, najčešći je uzrok izbočenje očne jabučice, koje je izazivano edemom i limfatičnom infiltracijom tkiva orbite.
  • Tumori orbite (npr limfom, hemangiom, malformacije krvnih sudova),
  • Zapaljenja (npr orbitalni celulitis),
  • Karotidna kavernozna ili duralno kavernozna fistula,
  • Tromboza kavernoznog sinusa,
  • Povreda oka,
  • Povećanje očne jabučice (kao kod urođenog glaukoma i jednostrane jake kratkovidosti),
  • Retrobulbarnai krvarenje
  • Sferani-orbitalni meningeom.

Takođe egzoftalmus se javlja kod hipertireoze bez infiltrativnog zahvatanja oka, Kušingove bolesti, izrazita gojaznost i bolesti orbite koje mogu uzrokovati promene koje su slične egzoftalmusa, ali to nisu.

Klinička slika[uredi | uredi kod]

Simptomi Grejvs-Bazedovljeveve bolesti pored egzoftalmusa uključuju bol, suzenje, suvoću očiju, nadražaj, fotofobiju, slabost očnih mišića koja dovodi do diplopije (dvoslike) te gubitak vida usled pritiska na vidni živac.

Sistemski simptomi obuhvataju srčane palpitacije, anksioznost, pojačani apetit, gubitak težine i nesanicu.

Iznenadni jednostrani nastanak egzoftalmusa ukazuje na

  • intraorbitalno krvarenje (do kojeg može doći nakon operacije, retrobulbarni injekcije ili traume)
  • upalu orbite ili paranazalnih sinusa (ne-neoplastične ćelijska infiltracija i proliferacija);
  • polaganiji nastanak egzoftalmusa ukazuje na tumor orbite.

Dijagnoza[uredi | uredi kod]

Egzoftalmometar po Hertelu kojim se određuju vrednosti položaja bulbusa
  • Nalaz tipičan za hipertireozu, ali nepovezan sa infiltrativni bolešću oka, uključuje uvlačenje i zaostajanje kapka, temporalno izbočenje gornjeg kapka i ukočenost pogleda.
  • Drugi znaci kod egzoftalmusa obuhvataju crvenilo kapka i infekciju konjuktive.
  • Dugotrajna izloženost egzoftalmusu uzrokuje sušenje rožnjače što može dovesti do infekcije i ulceracije.
  • Povišena telesna temperatura ukazuje na orbitalni celulitis ili trombozu kavernoznog sinusa.
  • Pulsirajući egzoftalmusa sa orbitalnim šumom ukazuje na fistulu između karotide ili dure i kavernoznog sinusa.
  • Jednostrani egzoftalmusa ukazuje na bolest koja nije povezana sa štitnjačom, premda i Grejvs-Bazedovljeva bolest ponekad može izazvati jednostrani egzoftalmus.

Egzoftalmusa se može potvrditi primenom egzoftalmometrije, kojom se meri rastojanje između spoljnjeg ugla koštanog zida orbite i rožnjače; normalne vrednosti u osoba bele rase je < 20 mm, a u osoba crne rase < 22 mm.

Kompjuterizovana tomografija ili magnetna rezonantna tomografija, obično se korisni za potvrđivanje dijagnoze i utvrđivanje patoanatomskih uzroka jednostranog egzoftalmusa.

Ispitivanje funkcije štitne žlezde indikovano je kad se sumnja da je egzoiftalmus izazvan Grejvs-Bazedovljevom bolešću.

Terapija[uredi | uredi kod]

U teškim slučajevima, kako bi se sprečilo oštećenje rožnjače, potrebno je njeno stalno „podmazivanje“. Kada ono nije dovoljno, može biti primenjen operativni zahvat, kojim se postiže bolja prekrivenost očne površine.

Sistemska primena kortikosteroida (npr prednizona više nedelja), često pomaže u kontroli edema i kongestije orbite uzrokovane bolešću štitnjače i upalnim pseudotumor orbite.

Ostali zahvati zavise od etiologije egzoftalmusa.

Lečenje štitnjače često ne utiče na Grejvesov egzoftalmus, ali se on tokom vremena može smanjiti.

Tumori, sa egzoftalmusom moraju se hirurški odstraniti.

U slučajevima arteriovenskih fistula koje zahvataju kavernozni sinus lečenje može biti efikasno primenom selektivne embolizacije ili, retko, ugradnjom zaštitnih mrežica.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Owen Epstein, David Perkin, John Cookson, David P de Bono (April 2003). Clinical examination (3rd edition ed.). St. Louis: Mosby.ISBN 0-7234-3229-5.
  2. Bartley GB, Fatourechi V, Kadrmas EF, Jacobsen SJ, Ilstrup DM, Garrity JA, et al. The incidence of Graves' ophthalmopathy in Olmsted County, Minnesota. Am J Ophthalmol. Oct 1995;120(4):511-7.
  3. Tellez M, Cooper J, Edmonds C. Graves' ophthalmopathy in relation to cigarette smoking and ethnic origin. Clin Endocrinol (Oxf). Mar 1992;36(3):291-4
  4. Michael Mercandetti, Epidemiology U: Exophthalmos, Medscape, 2014.