Anime

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Eči)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Wikipe-tan, anime figura Wikipedije

Anime (アニメ) je stil crtane animacije poreklom iz Japana, sa karakterističnom stilizacijom likova i pozadine, koja ga vizuelno odvaja od drugih vidova animacije. Reč anime dolazi od japanske reči animeshōn (アニメーション) zasnovane na engleskoj reči animation. Dok su neki anime naslovi u potpunosti ručno crtani, pomoć računara u procesu stvaranja animea je potpuno uobičajena. Priče i likovi su obično izmišljeni . Anime se emituje preko televizije, distribuira na medijima kao što su VHS ili DVD i preko igara za konzole ili računare. Mnoga anime dela su nastala pod uticajem japanskog stripa poznatog kao manga. Neki anime naslovi su adaptirani u igrane filmove i serije.Manga i Anime su doživele veliku popularnost i prihvaćenost u celom svetu. Statistike su pokazale da ovaj svet stripova i animiranih filmova obezbedio tržiste koje obrće milijarde dolara.

Istorija[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Istorija animea

Istorija animea počinje početkom 20. veka, kada su japanski tvorci filmova eksperimentisali sa tehnikama animacije koje su prethodno bile razvijene na zapadu. Tokom sedamdesetih, anime se dalje razvijao, odvajajući se od svojih zapadnjačkih uzora i razvijajući jedinstvene žanrove kao što je „meka“. Osamdesetih godina, anime je prihvaćen kao mejnstrim i doživeo je pravi bum u proizvodnji. Od devedesetih naovamo, anime je prihvaćen i u drugim zemljama.

Karakteristike[uredi | uredi kod]

Žanrovi[uredi | uredi kod]

Anime ima mnogo žanrova, kao i tradicionalni igrani filmovi i serije. Ti žanrovi podrazumevaju avanture, naučnu fantastiku, priče za decu, ljubavne priče, srednjevekovnu fantaziju, erotiku, horor, akciju i dramu.

Većina animea sadrži elemente nekoliko različitih žanrova, kao i varijacije tema. Ovo čini vrlo teškim razvrstavanje nekoliko naslova. Anime može da ima naizgled prostu radnju, ali u isto vreme može sadržati mnogo složeniju, dublju radnju i razvijanje likova. Nije neobično da animei orijentisani prevashodno dobroj akciji sadrže humor, ljubav, pa čak i oštre društvene komentare. Isto se može odnositi na animee orijentisane ka ljubavnim pričama koji mogu da sadrže jake akcione elemente.

Žanrovi koji su specifični za anime i mangu:

  • Bišođo (美少女 Bishōjo): na japanskom ”lepa devojka”, usvojeni termin koji se može iskoristiti da opiše svaki anime koji sadži likove lepih devojaka
  • Bišonen (美少年 Bishōnen): na japanskom ”lep dečak”, usvojeni termin koji se može odnositi na svaki anime koji u sebi ime zgodne dečake i ljude
  • Eči (エッチ Ecchi): dobijeno izgovorom latiničnog slova ”H”, što u Japanu označava nepristojnu seksualnost. Sadrži blag seksualni humor.
  • Hentai (変態 Hentai): na japanskom ”perverzno” i koristi ga zapadnjačka publika da uputi na pornografski anime
  • Đosei (女性 Josei): na japanckom ”mlada žena”; ovaj anime ili manga je namenjen mlađim ženama i jedna je od najređih formi.
  • Kodomo (子供 Kodomo): na japanskom ”dete”, ovakakv anime ili manga je namenjen mlađoj deci
  • Meka (メカ [meka] Mecha): anime ili manga koji sadrže džinovske robote
  • Moe (萌え Moé): anime ili manga koji sadrže likove koji su ektremno veseli i slatki
  • Progresivni: umetnički filmovi
  • Sejnen (青年 Seinen): anime ili manga koji su slični Šonen tipu, ali su namenjeni starijoj publici
  • Sentai/Super Sentai (戦隊 Sentai/スーパ戦隊 [supa sentai] Super Sentai): anime ili manga koji uključuju timove superheroja
  • Šođo (少女 Shōjo): na japanskom ”male devojčice”, označava anime ili mangu koji su namenjene pretežno mlađoj ženskoj populaciji. Radnja priče se obično dešava u školi.
    • Maho Šođo (魔法少女 Mahō Shōjo): podžanr Šođa poznat kao priče o magičnim devojkama
  • Šođo-ai (少女愛 Shōjo-ai): označava anime ili mange čija je tema ljubav između ženskih likova
  • Šonen (少年 Shōnen): na japanskom ”dečaci”, odnosi se na anima ili mangu namenjene dečacima ili mlađim ljudima, na primer Zmajeve kugle, Naruto, Jugio
  • Šonen-ai (少年愛 Shōnen-ai): označava anime ili mange čija je tema ljubav između muških likova. Ovaj termin je izbačen u Japanu zbog referenci na pedofiliju.

Muzika[uredi | uredi kod]

Kao i zapadni igrani filmovi, i anime koristi muziku kao važnu umetničku alatku. Pesme iz animea su veliki biznis u Japanu i često imaju svoje top liste. Ovo je razlog zašto muziku iz animea često komponuju i izvode najbolji muzičari.

Najčešća upotreba muzike u animeu je za potrebe pozadinske muzike. Pozadinska muzika se koristi da naglasi datu scenu, na primer "Decisive Battle" iz Neon Dženezis Evangeliona se čuje kada likovi vrše pripreme za bitke i odlikuje se jakim udarcima u bubanj i vojnim stilom koji naglašava napetost scene i nagovešta predstojeću borbu.

Naslovna muzika se obično poklapa sa opštim prizvukom serije ili filma i služi da uzbudi gledaoca. Odjavne pesme često komentarišu radnju ili celu seriju ili film i često se koriste da naglase posebno važne scene. Uvodne i odjavne teme, kao i ubačene pesme, često izvode popularni muzičari, tako da na ovaj način pesme postaju vrlo važan deo animea.

Proces animacije[uredi | uredi kod]

Tehnike[uredi | uredi kod]

Wikipe-tan

Stil crtanja koji je korišćen u animeu koji je stvoren za televiziju je kontraproduktivan procesu animacije. Anime stil ima naglasak na detaljima koji kasnije stvarju teškoće da se ispoštuje produkcijski raspored i budžet, što je kontrast stilovima animacije koji imaju dizajnersku etiku koja naglašava jednostavnost.

Osamu Tezuka je usvojio i uprostio mnoga Diznijeva animacijska pravila da bi smanjio cenu i broj frejmova u produkciji, iako treba napomenuti da Diznijevi filmovi stvoreni na zapadu nisu anime. Ovo je bilo zamišljeno kao privremena mera koja će mu omogućiti da uradi jednu epizodu svake nedelje sa neiskusnim animatorskim osobljem. Neki animatori u Japanu su prevazišli produkcione budžete korišćenjem drugačijih tehnika od Diznija i Tezukinih metoda animacije animea. Zahvaljujući smanjenom broju frejmova, nekoliko mirnih kadrova i skrolujućoj pozadini, scene su stvarane sa većim fokusom na kvalitetu od ostatka produkcije. Animator Jasuo Ocuka je bio pionir ove tehnike. Režiseri poput Hirojukija Imaišija (Cutey Honey, Dead Leaves) su uprostili pozadine tako da se više pažnje moglo posvetiti animaciji lika. Drugi animatori poput Tacujukija Tanake (posebno u Eternal Family Kodžija Minamota) je koristio "stisni i izduži", animacijsku tehniku koja nije često korišćena od strane japanskih animatora; Tanaka je napravio druge olakšice da bi kompezovao ovo. Anime studiji koriste tehnike da bi crtali što manje nove animacije kao što je korišćenje dijaloga koji uključuju samo animiranje usta dok ostatak scene ostaje apsolutno nepromenjen, tehnika koja je poznata zapadnjačkim animacijskim stilovima.

Stilovi animacije[uredi | uredi kod]

Anime stil se karakteriše senčenjem, crtanjem kose u odvojenim pramenovima, karakterističnim načinom crtanja očiju (vidi slike), i "manama lica" u animaciji. Mane lica uključuju, naprimer, izražavanje besa tako što kod lika iskoče vene na čelu, izražavanjem stida prikazivanjem kako se lik znoji ispuštajući masivne kapi znoja, itd ...

Produkcioni tipovi animea[uredi | uredi kod]

Većina tipova animea se može svrstati u tri kategorije:

  • Filmovi, koji se uglavnom prikazuju u pozorištima, predstavnici su najvećeg budžeta i uglavnom najboljeg vizuelnog kvaliteta. Popularni anime filmovi su Akira i Duh u oklopu (engl. Ghost in the Shell). Neki anime filmovi se samo prikazuju na filmskim ili animacijskim festivalima i kraći su i ponekad slabiji u pogledu proizvodne vrednosti. Primeri ovih su Zimski dani (Winter Days), Šumska legenda (engl. Legend of the Forest). Osamua Tezuke. Druge tipovi filmova uključuju kompilacione filmove, koji su televizijske epizode spojene zajedno i prikazane u biskopima iz različitih razloga i otuda su usredsređena forma televizijske serije. Ipak, ovo može biti duže od prosečnog filma.
  • Televizijske serije su anime koje su sindikalizovane i emituju se na televiziji u regularnom rasporedu. Televizijske serije su obično lošije u porešenju sa OVA ili filmskim naslovima, jer je prouzvodni budžet raspoređen na više epizoda nego jedan film ili kratka serija. Većina epizoda su duge 23 minuta, da bi popunike tipično vreme od 30 minuta uz dodatak reklama. Jedna puna sezona je 26 epizoda, a mnogi naslovi idu pola sezone ili 13 epizoda. Većina televizijskih serija ima uvodni i odjavni spisak autora i često i džinglove, često smešne ili luckaste, koji služe za označavanje početka i kraja reklamnog bloka.
  • OVA (Originalna Video Animacija) anime je često sličan televizijskoj mini-seriji. Oni se izdaju direktno na VHS-u ili DVD-u.

Licenciranje i distribucija[uredi | uredi kod]

Anime je dostupan izvan Japana u lokalizovanom obliku. Licencirane anime modifikuju zapadni distributeri kroz sinhronizaciju na jezik zemlje u kojem se izdaje. Anime može biti izmenjen tako da se promene kulturne reference koje možda neće razumeti ne-japanski gledalac i kompanije mogu ukloniti ono što se može smatrati neprijatnim sadržajem. Za obožavaoce koji se protive menjanju ili sinhronizaciji anime izbor je DVD izdanje. DVD izdanja često sadrže i sinhronizovani audio i originalni japanski audio sa prevodima, obično su neizmenjeni i nemaju reklame.

Fansubovanje[uredi | uredi kod]

Iako je to često kršenje autorskih prava u mnogim zemljama, neki obožavaoci gledaju fansubove, snimke anima koje su preveli i titlovali obožavaoci, iliti fanovi. Etičke implikacije proizvodnje, distribucije i gledanja fansubova su teme mnogih kontroverzija, iako fansuberske grupe ne uzmaju profit i najčešće prestaju sa distribucijom svog rada onda kada serija bude licencirana.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]