Durham

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Durham
Panorama Durham
Zastava Durham
Zastava
Durham na karti Engleska
Durham
Položaj Durhama na karti Engleske
Koordinate: 54°46′33″N 1°34′23.88″W / 54.77583°N 1.5733000°W / 54.77583; -1.5733000
Suverena država Ujedinjeno Kraljevstvo
Savezna država Engleska
Regija Sjeveroistok
County Durham
Distrikt Durham
Osnovan 995.
Utvrđen 1071.
Stanovništvo (2001)
 - Urbano 42.939
Vremenska zona -{GMT}- (UTC0)
Poštanski kod distrikta DH1
Sajt: www.durhamcity.gov.uk

Durham (čita se Daram) je gradić i tradicijski administrativni centar istoimenog distriktu, u Countiju Durham, u Engleskoj. Poznat je po svojoj katedrali i zamku iz 11. vijeka, podignutim u normanskom stilu, koji su - 1986. uvršteni na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[1] Durham je poznat i po svom Univerzitetu, koji spada u red najcjenjenijih[2], kao i po zatvoru.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Rana istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenik legendi o kravi koja je označila mjesto osnivanja Durhama

Arheološki nalazi upućuju da su prva ljudska naselja na ovom području postojala otprilike 2000. pne. Jasni istorijski podaci o trenutnom naselju se mogu pratiti unazad do 995. godine, kada je grupa monaha iz Lindisfarna izabrala ovu lokaciju kao strateški važnu zbog brdovitog terena, i tu donijela tijelo Sv. Cuthberta koje je ranije ležalo u Chester-le-Streetu, da bi osnovali i crkvu na tom mjestu. (Legenda kaže da je monahe na to mjesto dovela žena koja je izgubila smeđu kravu i u potrazi naišla na ovo mjesto gdje se izgubljena krava odmarala). Današnja Durhamska katedrala je izgrađena 1093. godine i ona i danas sadrži posmrtne ostatke Sv. Cuthbert, kao i Bede Uvaženog. Pisac Bill Bryson je ovu katedralu opisao kao „najljepšu katedralu na svijetu“.[3]

Srednji vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

U srednjem vijeku Durham je bio glavni centar svjetovne i duhovne moći, uglavnom zbog važnosti svog strateškog položaja u blizini granice sa Škotskom. County Durham je bio Palatinat kojim su vladali kneževi biskupi sa svjetovnom vlašću i jakom autonomijom u odnosu na Westminster — kovali su sopstvene kovanice, imali zasebnu vojsku kojom su upravljali po svojoj volji i imali pravni sistem. Svaki biskup Durhama od 1071. do 1836. godine je bio knez-biskup (ekvivalent vladike) osim biskupa Volčera, kog su postavili Normani, koji je bio vojvoda-biskup. Henry VIII je ukinuo neka prava i moći ovih kneževa-biskupa i, 1538. godine, naredio uništenje škrinje Svetog Katberta.

Od 19. vijeka do danas[uredi - уреди | uredi izvor]

Od 1832. godine su sve velike moći biskupa ukinute Velikim reformskim aktom iz 1832. godine. Iste godine je osnovan i Univerzitet u Durhamu, koji se sastoji od nekoliko zgrada na Bejliju i brdu Elvet na drugoj strani rijeke. U 19. vijeku Durham je postao i značajno izvorište uglja. Prvo Veliko sastajanje rudara Durhama (Durham Miners' Gala) se održalo 1871. godine i do danas je ostalo popularno godišnje slavlje.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Durham je smješten 21 kilometara jugozapadno od Sanderlanda. rijeka Wear, sa obalama gusto obraslim šumom, teče kroz grad ka sjeveru, krivudajući tako da sa tri strane okružuje grad, čineći na taj način poluotok Durham, zvan Bailey . Zapadno od centra grada, rijeka Browney teče ka jugu da bi se tamo ulila u Wear.

Područja Durhama[uredi - уреди | uredi izvor]

Pogled sa Zelene palate na Durhamski zamak (slika iz oktobra 2006)

U centru Baileya se nalazi tržnica, na kojoj još uvijek postoje stare tezge. Zatvorena tržnica se nalazi nedaleko od ove, a cio ovaj kompleks je glavni trgovinski dio grada. Polazeći od tržnice, Bailey vodi pored Zelene palate — travnatog područja sa dvije strane okruženog Durhamskim zamkom i Katedralom, koji skupa zauzimaju najveći dio Baileya.

Van tržnice postoje tri stara druma. Ulica Saddler vodi ka jugoistoku, prema mostovima Prebends i Elvet i prema Baileyu. Most Elvet vodi ka području Elvet i Durhamskom zatvoru. Most Prebends je manji i pruža prilaz Južnom Durhamu iz Baileya. Prema zapadu, ulica Silver vodi iz Baileya ka mostu Framwellgate i ka Sjevernom drumu, još jednom većem trgovinskom dijelu grada. Odavde se grad širi ka Framwellgatu, Crossgatu i Nevill Crossu.

Mnogi unutrašnji dijelovi grada su danas naseljeni studentima koji žive pod kirijom.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Kao i ostatak Ujedinjenog Kraljevstva, i Durham pripada umjerenom pojasu. Prosjek od 643,3 milimetra padavina godišnje[4] je niži od od nacionalnog prosjeka koji iznosi 1125 milimetara[5]. To znači da u prosjeku samo za vrijeme 121,3 dana godišnje pada više od 1 milimetra, što je znatno manje od nacionalnog prosjeka od 154,4 dana.[5] U ovoj oblasti sunce sija 1374,6 sati godišnje, što je opet znatno više od nacionalnog prosjeka od 1125,0 sati.[5] Prosječna dnevna najviša temperatura je 12,5 °C, a najniža 5,2 °C[4].

Ispod su izloženi prosjeci najviših i najnižih temperatura po mjesecima:

Klima u Durhamu
Month Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Godina
Prosječna najviša temperatura u Celzijusima 6,2 6,7 9,0 11,2 14,5 17,2 19,8 19,6 16,7 13 9,0 7,0 12,5
Prosječna najniža temperatura u Celzijusima 0,6 0,8 2,1 3,3 5,7 8,5 10,7 10,6 8,6 6,0 3,1 1,5 5,2
Padavine u milimetrima 56,2 38,8 51,1 52,0 49,5 54,8 44,5 61,3 57,5 56,9 61,5 59,2 643,3
Izvor podataka: MET: Klimatski prosjeci u Durhamu od 1971. do 2000. godine

Prevoz[uredi - уреди | uredi izvor]

Preko velikog vijadukta u viktorijanskom stilu se sa juga vozom ulazi u Durham

Durhamska željeznička stanica je smještena glavnoj liniji istočne obale između Edinburga i Londona. Voz koji u grad prilazi sa juga u Durham ulazi preko velikog vijadukta u viktorijanskom stilu visoko iznad grada. Najveći britanski autoput A1 prolazi pored grada sa istočne strane (njegov prethodnik, put A167, prolazi pored grada sa zapadne strane). Sjeverno od grada leži aerodrom Njukasl, a južno aerodrom „Daram tiz veli“ (engl. Durham Tees Valley Airport), oba udaljena po oko 40 kilometara.

Poznate ličnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi pobratimi[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]