Dubrovačke zidine

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dubrovačke gradske zidine

Dubrovačke gradske zidine su sklop utvrda koje okružuju stari dio grada Dubrovnika.

Građene su od 13. do 17. stoljeća za potrebe obrane. Duge su 1940 m, visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4-6 m, a prema moru 1.5-3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su kulama.

Kada je počelo ograđivanje zidinama u 13. stoljeću, prostor starog grada bio je već definiran te se nije mogao više širiti. Unutar gradskih zidina, za vrijeme Dubrovačke Republike živjelo je oko 2000 stanovnika u vrijeme nastanka Statuta 1272. godine, a najviše ih je bilo u 15. stoljeću, oko 6000 ljudi[1]. U 14. stoljeću sagrađeno je 15 četverokutnih kula. Pojavom baruta, bedemi su pojačani za zaštitu od topničkih napada. Zbog opasnosti od Mlečana, zatvoreni su svi nepotrebni otvori na zidinama prema luci. Gradske zidine dobile su današnji izgled u 15. i 16. stoljeću. Ratovi su utjecali na novu gradnju. Kada je pao Konstantinopol 1453. godine, sagrađena je kula Minčeta. Zbog tursko-mletačkih ratova sagrađene su kule sv. Ivan, Revelin i bastion sv. Margarete (u Dubrovniku sv. Margarita). Zidine su zbog ratne opasnosti građene velikom brzinom.

Dubrovačke zidine u ponedjeljak 17. kolovoza 2015. oborile su rekord u broju posjetitelja tijekom jednog dana. Čak 8 864 posjetitelja obišlo je dubrovačke mire u samo 11 sati.[2]

Kule[uredi - уреди | uredi izvor]

Zidine okružuju stari dio grada Dubrovnika
  • Kula Minčeta je utvrda na sjeveru gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je 1464. godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i Juraj Dalmatinac. Maketu je izradio veliki firentinski graditelj Michelozzo Michelozzi. Povod za izgradnju bila je vijest o padu Carigrada 1453. godine. Nedostajalo je kamena, pa je nađeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča, mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.
  • Tvrđava Lovrijenac - također poznata kao Gibraltar Dubrovnika, tvrđava je koja se nalazi na hridi izvan vanjskih zidina sa zapadne strane Dubrovnika, 37 m iznad razine mora.

Gradska vrata[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. R. Harris: Povijest Dubrovnika, Golden marketing, Zagreb 2006.
  2. Glas Grada, broj 544 (21. kolovoza 2015.), "U jednom danu 8864 posjetitelja" (str. 6)

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Muzejski prostor i Dubrovački muzej, Zagreb-Dubrovnik 1987.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]