Dubovačko-žutobrdska grupa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Teritorijalno prostiranje grupe

Dubovačko-žutobrdska grupa je kulturna grupa bronzanog doba, zastupljena u južnom Banatu, delu srpskog Podunavlja i istočnoj Srbiji.

U Rumuniji je ova grupa poznata kao Girla Mare, a u Bugarskoj Orsoa ili Novo Selo. Termin dubovačko-žutobrdska grupa uveo je arheolog Milutin Garašanin.

Nalazi ove grupe su vrlo rano ušli u evropsku arheološku literaturu, zbog izuzetne estetske vrednosti keramike i plastike. Krajem 19. veka u Narodni muzej u Beogradu stiže poznati idol iz Kličevca, koji je uništen u bombardovanju Beograda u 1. svetskom ratu. O kličevačkoj nekropoli je pisao Miloje Vasić.

Dupljajska kolica, takođe čuveni nalaz ove kulture, otkrivena su u periodu između dva svetska rata.

Periodizacija[uredi | uredi kod]

Vremenski ova grupa pripada periodu ranog i srednjeg bronzanog doba, a jednim delom i periodima BrD (po hronologiji D. Garašanina) i Halštat A1.

Lokaliteti[uredi | uredi kod]

Lokaliteti ove kulturne grupe su:

Naselja[uredi | uredi kod]

Naselja se nalaze na rečnim terasama Dunava i pritoka i uglavnom su jednoslojna. Nema pouzdanih podataka o oblicima zgrada.

Sahranjivanje[uredi | uredi kod]

Praktikovana su oba rituala sahranjivanja: kremacija (sa urnama poklopljenim zdelama) i inhumacija (sporadično). U grobovima pored urni često su nalažene i druge keramičke posude, negde i figurine zvonastog tipa. Javljaju se dva tipa urni:

  • etažne sa dve ili četiri drške
  • kruškolike sa belom inkrustacijom

Keramika[uredi | uredi kod]

Keramika je fine fakture, od dobro prečišćene zemlje. Sudovi su glačani nakon pečenja. Od oblika, najčešći su:

  • bikonične urne sa konkavnim vratom i razgrnutim obodom koje na trbuhu imaju četiri naspramno postavljene ušice
  • manje bikonične amfore sa cilindričnom nogom i dvema ušicama
  • duboke zdele
  • bikonične šolje sa trakastom drškom koja prelazi obod
  • dvojne posude

Ornament je rađen oštrim i tankim urezivanjem sa belom inkrustacijom i žigosanjem. Motivi su trouglovi, koncentrični krugovi, rombovi, meandri, girlande, simetrično raspoređeni.

Plastika[uredi | uredi kod]

Ova kulturna grupa se odlikuje bogatom plastikom ukrašenom istim motivima kao keramika. Najčešći oblici plastike su:

  • Antropomorfne figurine su zvonastog tipa.

Veća pažnja je posvećena dekoraciji odeće nego lica.

Najpoznatiji nalazi[uredi | uredi kod]

Najpoznatiji nalazi ove grupe su:

  • Kličevački idol - uništen u Prvom svetskom ratu.
  • Kolica iz Dupljaje - oba sačuvana primerka prikazuju božanstvo na kolima koja vuku barske ptice. Božanstvo je muškog pola odeveno u zvonastu suknju. Uz kolica je nađen i glineni poklopac.

Metalni nalazi[uredi | uredi kod]

Od metalnih nalaza izdvajaju se sekire. Sekire ugarskog tipa su retke, zamenjuju ih sekire novog tipa tzv. Keltovi. Novina su koplja sa plamenastim vrhom, srpovi, noževi sa krivim sečivom.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Praistorija Jugoslovenskih zemalja, Bronzano doba, Sarajevo, 1986.