Druga Venezuelanska Republika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Druga Venezuelanska Republika
Segunda República de Venezuela
Nepriznata država
Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg
1813. – 1814. Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Venezuele
Glavni grad Caracas
Jezik/ci španjolski jezik
Vlada Republika
Predsjednik
 - 1813. – 1814. Simón Bolívar
Historija
 - Proglašenje 6. kolovoza 1813.
 - Ukinuta 16. srpnja 1814.
Danas dio  Venezuela

Druga Republika Venezuela (španjolski: Segunda República de Venezuela) bila je nepriznata republika na teritoriju današnje Venezuele koja je postojala od 1813. do 1814. godine, a na čijem je čelu bio revolucionar Simón Bolívar. Druga Republika proglašena je samo godinu dana nakon neuspjele prve, ali je ultimativno doživjela istu sudbinu te je bila ugušena nakon vojne intervencije španjolske Krune. Za razliku od Prve Republike, koja je bila konfederacija i koja je, unatoč ustaljenom historiografskom terminu, nosila drugačiji naziv, Druga Republika bila je prva koja je službeno nosila naziv Republika Venezuela (španjolski: República de Venezuela).

Nakon pada Prve Republike, Bolívar odlazi u egzil na otok Curaçao, odakle je isplovio za nedavno proglašene Ujedinjene provincije Nove Granade. U Cartageni, Bolívar je potpisao manifest u kojemu je iznio razloge pada Prve Republike i svoje viđenje budućnosti cijele regije. Želeći osloboditi Venezuelu, Bolívar je zamolio i dobio podršku Nove Granade te se 1813. godine uputio s vojskom u španjolsku kapetaniju. U seriji vojnih pogoda, koji će dobiti naziv Divna kampanja (španjolski: Campaña Admirable), Bolívar je uspješno nanosio poraze Španjolcima da bi, naposlijetku, ušao u Caracas 6. kolovoza 1813. godine i tu proglasio osnivanje Druge Republike; istovremeno, revolucionar Santiago Mariño je vodio paralelnu kampanju s jednakim uspjegom. Bolívar je sebe proglasio poglavarom nove republike, što Mariño nikada nije u potpunosti priznao, mada su dvojica vojskovođa blisko surađivali.

Slično kao što je bio slučaj i s Prvom Republikom, nepriznata republika ubrzo je postala meta vojnih akcija. I dok su rojalisti tek postepeno vraćali teritorij pod kontrolu Krune, glavni problem Bolívaru predstavljalo je domaće, ruralno stanovništvo koje nije priznalo republiku zbog animoziteta prema gradskom stanovništvu. Pobunjenike je predvodio španjolski imigrant, José Tomás Boves, koji je uz pomoć rojalista brzo osvajao teritorij i stvarao enormne probleme ujedinjenim snagama Bolívara i Mariña. Situacija je kulminirala u srpnju 1814. godine, kada je Boves sa svojim snagama došao do Caracasa i prisilio patriote na povlačenje; tim je činom dokinuta Druga Republika. Boves je nedugo nakon upada u Caracas poginuo u borbi, međutim Venezuela je još jednom vraćena pod kontrolu rojalista.