Društvo za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Društvo za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj, neprofitna stručna organizacija koja okuplja znanstvene i stručne radnike na teritoriju Republike Hrvatske koji se bave proučavanjem i nastavom srpskog jezika i književnosti. Društvo djeluje na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, a sjedište mu je u Vukovaru. U svom radu Društvo ravnopravno koristi srpski i hrvatski jezik.

Društvo je osnovala grupa od 28 osnivača 26. VI. 1998. godine. Za prvog predsjednika izabrana je Mara Bekić-Vojnović, prof., za potpredsjednike Anđelka Pavić, prof., i Milica Stojanović, prof, a za sekretara Danko Nikolić, dipl. pravnik. Sadašnji je predsjednik Anđelka Pavić iz Belog Manastira. Članovi su uglavnom iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije (Srijem, Slavonija i Baranja).

Ciljevi djelovanja Društva[uredi - уреди | uredi izvor]

  • njegovanje srpskog jezika i književnosti Srba u Republici Hrvatskoj
  • okupljanje znanstvenih i stručnih radnika za srpski jezik i književnost te nastavnika srpskog jezika
  • znanstvena obrada srpskog jezika
  • izučavanje kulturnog, umjetničkog i znanstvenog nasljeđa srpskog naroda u Republici Hrvatskoj
  • razvijanje suradnje sa sličnim udruženjima u Republici Hrvatskoj radi lakšeg rješavanja znanstvenih problema
  • razvijanje suradnje i čvrstih znanstvenih veza sa sličnim organizacijama i institucijama srpskog naroda u drugim državama

Svoje ciljeve Društvo ostvaruje:

  • proučavanjem historije književnosti, kulture i suvremenog života srpskog naroda u Republici Hrvatskoj te prezentacijom njegove kulturne baštine
  • izučavanjem i čuvanjem jezičkog identiteta i pisma srpskog naroda
  • podsticanjem i unapređivanjem istraživačkog, znanstenog, umjetničkog i kulturnog rada u oblasti jezika i književnosti
  • organiziranjem seminara, tribina, književnih susreta, promocija knjiga i drugih aktivnosti
  • podsticanjem donošenja obrazovnih programa iz srpskog jezika i književnosti i drugih predmeta u školskom sistemu značajnih za očuvanje nacionalnog identiteta Srba u Republici Hrvatskoj i briga o njihovoj realizaciji
  • upućivanje svojih članova na znanstvenu, stručnu i metodičku literaturu iz oblasti jezika i književnosti
  • izdavanjem periodičnih publikacija, biltena i sl.
  • suradnjom sa srodnim društvima, kulturnim i znanstvenim ustanovama
  • ostvarivanjem i drugih aktivnosti od interesa za jezik, književnost i kulturu srpskog naroda u Republici Hrvatskoj

Dosadašnji rad[uredi - уреди | uredi izvor]

Usprkos financijskim teškoćama Društvo je organiziralo, za nastavnike i profesore srpskog jezika Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, nekoliko seminara na kojima su se, kao predavači, pojavili eminentni profesori sa zagrebačkog, beogradskog i novosadskog univerziteta, kao i ugledni članovi Društva koji se bave proučavanjem srpskog jezika i književnosti.

Prvi seminar Društvo je, još kao Inicijativni odbor, održalo u Bačkoj Palanci. Tada je prof. dr. Ljubomir Popović s beogradskog Filološkog fakulteta, održao predavanje "Sistem zavisnih rečenica", prof. dr. Dušan Ivanić dao je kratak pregled historije književnosti Srba na području današnje Hrvatske, dok je dr. Slobodan Mileusnić govorio o pravoslavnim crkvama u Hrvatskoj.

Ostali seminari:

Saradnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Društvo je uspostavilo kontakt s istoimenim udruženjem u Beogradu, kao i s Institutom za srpski jezik iz Beograda.

Članovi Društva su 2002. godine bili u posjetu Matici srpskoj u Novom Sadu, gdje im je predsjednik Matice prof. dr. Božidar Kovaček održao zanimljivo predavanje o historijatu te važne ustanove.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]