Društveni parazitizam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Društveni parazitizam je pejorativ koji opisuje skupine ljudi ili društvene klase za koje se smatra da čine štetu društvu, slično biološkom parazitizmu.

Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Ruski pjesnik Joseph Brodsky (1940–1996) je 1964. osuđen na pet godina izgona iz Lenjingrada zbog "društvenog parazitizma". 1987. je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Socijalisti su u svojim djelima opisivali članovi više klase kao ekonomske parazite. Stihovi socijalističkog himne Internacionala spominju parazite.

Njemački nacisti su smatrali "rase bez domovine" parazitskim rasama ili Untermensch koje bi valjalo istrijebiti. U nih su spadali Romi i Židovi.[1]

U Sovjetskom Savezu, koji je nazivno bio država radnika, od svake odrasle zdrave osobe se očekivalo da radi sve do službenog umirovljenja. Nezaposlenost je na taj način bila službeno i teoretski eliminirana. Oni koji bi odbili da rade, studiraju ili služe društvu na drugi način su riskirali da ih se kazneno optuži za društveni parazitizam (ruski: тунеядство).[2] 1961. je u Sovjetskom Savezu nekih 130.000 ljudi identificirano da vode "anti-socijalni, parazitski način života".[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. nazism.net, Nazi Ideological Theory. Vidi Adolf Hitler, Mein Kampf, vol. 1 poglavlje 9 za primjer upotrebe tog termina.
  2. Questions of criminal responsibility for the parasitic way of life (ruski), by B.G. Pavlov, Jurisprudence, Leningrad University
  3. Yevgenii Zhirnov, Внушить полезный страх (To inflict helpful fear), (ruski), Kommersant, 2011-04-25