Dražko
Za neretvanskog kneza, vidite članak Družak.Dražko (poljski: Drożko ili Drażko; latinski: Thrasuco, Thrasucho, Thrasco, Thasco, Drasco ili Drasocus; ? - Rerik, 809) je bio veliki knez/poglavica slavenskog plemena Bodriča koji je vladao od oko 795. do 809.
Bio je sin kneza Wicana. Prvi put se u historijskim izvorima spominje 798. godine kada je za račun franačkog kralja Karla Velikog napao nordalbingijske Saksonce te ih porazio u bitci kod Bornhöveda (Sventanapolje). Nakon bitke su Saksonci masakrirani, odnosno prisilno raseljeni po Karlovoj državi, a njihovu su zemlju (u okolici današnjeg Hamburga) dobili Bodriči. Karlo je svojim slavenskim saveznicima iskazao zahvalnost i tako što je godine 804. Dražka pozvao na kraljevski sabor u Hollenstedteu gdje je naredio svim Slavenima pod svojom vlašću da Dražka priznaju za svog kralja; počast je bila utoliko veća što je Dražko bio paganin, a jedan od Karlovih motiva za rat protiv Saksonaca širenje kršćanstva.
Međutim, naglo jačanje Bodriča je dovelo do sukoba sa germanskim narodom Danaca na sjeveru. Godine 808. je danski kralj Gudfred napao područje Noradlbingije, zauzeo i spalio glavno bodričko trgovište Rerik. Dražko je međutim nastavio pružati otpor i uspio otjerati Dance. Međutim, ubio ga je jedan od Gudfredovih agenata. Dražkova smrt je označila kraj prodora Bodriča na zapad, a novosvojene teritorije su postepeno preuzeli Franci, ustanovivši na njima marke prema Dancima i slavenskim teritorijama.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Łowmiański H., Początki Polski, t. V, Warszawa 1973, s. 252, 255–256
- Nalepa J., Drożko [w:] Słownik Starożytności Słowiańskich, t. I, Wrocław 1961, ISBN 83-04-00080-6 (całość), s. 387–388
- Turasiewicz A., Dzieje polityczne Obodrzyców: od IX wieku do utraty niepodległości w latach 1160–1164, Kraków 2004, ISBN 83-88508-65-2, s. 45–51
- Wachowski K., Słowiańszczyzna zachodnia, Poznań 2000, (Wznowienia, t. 6), ISBN 83-7063-271-8, ISSN 1425–1280, s. 58–59, 69–72, 74, 77–78,