Drago Ibler
| Drago Ibler | |
|---|---|
| funkcionalizam | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Zagreb, 14. august 1894.  Austro-Ugarska |
| Smrt | Novo Mesto, 12. septembar 1964.  SFR Jugoslavija |
| Opus | |
| Polje | arhitektura |
| Znamenita djela | |
Drveni neboder, 1958 Zagreb | |
| Influencija | |
Na
| |
Drago Ibler (Zagreb, 14. august 1894. - Novo Mesto, 12. septembar 1964.), hrvatski arhitekt, univerzitetski nastavnik i teoretičar arhitekture.
Biografija[uredi | uredi kod]
Ibler je studirao arhitekturu na Technische Hochschule u Dresdenu.[1] Nakon tog je otišao u Pariz 1921, i družio se sa arhitektima iz kruga oko Le Corbusiera i L'Esprit Nouveau, zatim je nastavio studije na Državnoj Umjetničkoj Akademiji (Staatliche Kunstakademie) u Berlinu (1922. - 1924), praksu je nastavio u birou njemačkog arhitekta Hansa Poelziga[1] koji je jako utjecao na njegov opus.[2]
Nakon razdoblja studija i usavršavanja Ibler se vraća u Zagreb i projektira zgradu Zavoda za osiguranje radnika (1923.), prvi projekt moderne funkcionalističke arhitekture u tadašnjem Zagrebu i Jugoslaviji.[1] Zatim sa zagrebačkim kolegama istomišljenicima ( Dragom Galićem, Mladenom Kauzlarićem, Stjepanom Planićem i drugima), između 1925. - 1935. radi na osnivanju takozvane Zagrebačke škole, neformalne grupe arhitekata, zastupnika modernističkog pravca u arhitekturi, koji su željeli radikalno prekinuti sa svim nepotrebnim tradicionalističkim ostavštinama (ukrasi, dekorativne fasade ). Njegov socijalni i društveni angažman, doveo ga je na čelo Grupe Zemlja[1], koju je uz umjetnike istomišljenike osnovao 1929. u Zagrebu. Ibler je bio i član međunarodnog arhitektonskog udruženja CIAM. U to vrijeme Ibler radi kao arhitekt na brojnim natječajima, ali slabo prolazi, radovi su mu u većini slučajeva odbijeni. Jedan dio odbijenica svakako se desio zbog konzervativne sredine, koja nije mogla prihvatiti nova modernistička (i puristička) shvaćanja arhitektonske ljepote, a dio toga išao je i zbog Iblerovog očiglednog lijevog političkog angažmana, koji se osobito vidio kroz javne istupe Grupe Zemlja. No Ibler nije bio bez prihoda, realizirao je projekte za brojne manje privatne vile u Zagrebu, Korčuli, nekoliko industrijskih objekata i Zgradu radničkog osiguranja u Skopju (1932.), u kojoj je prvi put primjenio neke nove ideje Le Corbusiera, između ostalog i njegove prozore u nizu.
Od 1926. Ibler radi kao profesor na Zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti, na tek osnovanom Odjelu Ahitekture[1], koji djeluje do ratne 1941. Surađivao je u Pečatu (1939–1940). Nakon toga Ibler radi na Ženevskom univerzitetu kao predavač arhitekture. Nakon svršetka rata vraća se u Zagreb, i ponovno predaje na Akademiji (Odjel Arhitekture). Iza rata ublažio je svoja radikalna i puristička shvaćanja o čistoći moderne arhitekture, tako da njegovi poratni projekti imaju i čisto dekorativne ili skulpturalne dodatke, bez obzira na funkciju. Puno radi, ali mnogo toga ostaje samo na papiru poput Projekta za beogradsku Operu (1948.), Zgradu jugoslavenske ambasade u Moskvi (1959.), Titove zagrebačke rezidencije ( 1961. - 4.). No pored tih nerealiziranih, ostaje dosta ostvarenih Iblerovih projekata stambenih zgrada po Zagrebu; u Martićevoj, Smičiklasovoj i Vlaškoj ulici. Od svih tih objekata njegov Drveni neboder (1958.) iz Martićeve, ostat će valjda Iblerov trajni zaštitni znak u njegovu rodnom gradu.
- Drago Ibler poginuo je u saobraćajnoj nesreći 1964., kod Novog Mesta.
- Iblerer je autor programskog manifesta Grupe Zemlja (1929.)
Treba živjeti životom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni život prožet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne može stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i život jedno.[3]
Značajna ostvarenja[uredi | uredi kod]
- Zgrada Zavoda za osiguranje radnika u Zagrebu (1923.)
- Zgrada radničkog osiguranja u Mostaru (1930., danas Dom zdravlja)
- Kuća Wellisch u Zagreb (1930.)
- Zgrada Zavoda za osiguranje radnika u Skopju (1932.)
- Drveni neboder, Martićeva, Zagreb (1958.)
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 IBLER, Drago, Hrvatski biografski leksikon (pristupljeno 5. 03. 2011.)
- ↑ Damjanovic, Dragan. „Expressionism in Croatian Architecture of the Interwar Period, Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86” (en). Architectura-Zeitschrift für Geschichte der Baukunst, 44 (2015), 1 (2014); 61-86. Pristupljeno 2019-04-01.
- ↑ Zidić, Igor, Kovačević, Edo i suradnici: Kritička retrospektiva Zemlja, 6 Zagrebački salon, Zagreb, 1971. (Katalog Izložbe)
