Draganac
Draganac | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskopomoravski |
Opština | Gnjilane |
Stanovništvo | |
Geografija | |
Koordinate | 42°32′37″N 21°28′26″E / 42.5436°N 21.4739°E |
Nadmorska visina | 926 m |
Koordinate: 42° 32′ 37" SGŠ, 21° 28′ 26" IGD
Draganac (alb. Dragancë ili Draganca) je naselje u opštini Gnjilane na Kosovu i Metohiji. Po zakonima samoproklamovane Republike Kosovo ovo naselje je u sastavu Opštine Novo Brdo od 2009. godine. Atar naselja se nalazi na teritoriji katastarske opštine Draganac površine 451 ha. Srpsko selo Draganac udaljeno je desetak kilometara od Gnjilana. Selo se prvi put pominje 1381. godine, u povelji kneza Lazara.
Do 1869. godine u selu su postojale ruševine stare pravoslavne crkve. Na molbu žitelja ovog, i okolnih srpskih sela, knez Mihailo Obrenović je potpomogao da se na njenim temeljima sagradi nova crkva Sv. arhanđela Gavrila, koja je proglašena za manastir. U manastirskoj zgradi je odmah otvorena i prva srpska škola u okolini. Neko vreme posle Drugog svetskog rata u konacima je bilo smešteno dečje oporavilište.
Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi kod]
Rodovi u mahali Stari Draganac:
- Markovci (2 k., Sv. Nikola). Starinom su iz Kololeča, odakle su preseljeni oko 1790. godine zbog ubistva nekog Arbanasa. Ovo su obnavljači sela.
- Pavići (1 k., Sv. Arhanđeo); nepoznato poreklo.
- Ramnobanj (3 k), arbanaški muhadžirski rod od fisa Beriša: doseljen iz Ravne Banje
U Malom Dragancu su:
- Ljumci (7 k., Sv. Arhanđeo); doseljeni iz Ljume uskoro posle Markovca. Prvo su se nastanili u Ogoštu, pa su potom prešli u Draganac.
- Purinci (3 k., Sv. Đorđe Alimpije). Predak im je bio doveden kao pastorak, ali se ne zna odakle.
- Karakuševi (2 k., Sv. Nikola); preseljeni oko 1870. godine iz Jasenovika, od istoimenog roda. Staro im je prezime Kačarci ili Barimci. Imaju krvne srodnike i u Klobukaru. Stari su im poreklom iz Sirinićke Župe, odatle su se iselili oko 1750. godine, da bi izbegli krvnu osvetu Arbanasa.
- Mozgovljani (2 k., Sv. Nikola); preseljeni oko 1850. godine iz Mozgova. Jedan su rod sa Mozgovcima u Carevcu.
Demografija[uredi | uredi kod]
Naselje ima srpsku etničku većinu. Broj stanovnika na popisima:
- popis stanovništva 1948. godine: 226
- popis stanovništva 1953. godine: 246
- popis stanovništva 1961. godine: 229
- popis stanovništva 1971. godine: 220
- popis stanovništva 1981. godine: 103
- popis stanovništva 1991. godine: 107
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Podaci: Naselja knj.3 (dr. A. Urošević: Novobrdska Kriva Reka