Državni udar u Hondurasu 1827.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Državni udar u Hondurasu 1827.
Datum 4. travnja10. svibnja 1827.
Lokacija Honduras, Centralna Amerika
Ishod Pobjeda pobunjenika i svrgavanje autonomaške vlasti Dionisija de Herrere
Sukobljene strane
Centralna Amerika Honduras
Salvador
Komandanti i vođe
Manuel José Arce
José Justo Milla
Dionisio de Herrera
Mariano Prado

Državni udar iz 1827. godine bio je uspješni puč u Hondurasu što ga je, uz podrušku centralne vlasti Savezne Republike Centralne Amerke, izveo časnik José Justo Milla, koji je svrgnuo tadašnjeg državnog poglavara, Dionisija de Herreru.

U pozadini ovog sukoba stajale su autonomaške tendencije u Hondurasu, kojima se otvoreno usprotivio Manuel José Arce, tadašnji predsjednik Savezne Republike Centralne Amerke, dio koje je bio i Honduras. Nakon što je Arce ukinuo hondurašku autonomiju, tamošnji državni poglavar, Dionisio de Herrera, otvoreno mu se usprotivio, a ubrzo mu se pridružio i državni poglavar Salvadora, Mariano Prado. Početkom studenog 1826., oružani napadači pucali su na Herreru u njegovom domu, međutim Herrera je preživio; početkom sljedećeg mjeseca, konzervativni svećenik José Nicolás Irías Midence ekskomunicirao je Herreru, napavši ga da je pod utjecajem masona i heretika.

Početkom sljedeće godine, Arce je otvoreno pozvao hondurašku vojsku i njezina čelnika, ujedno i Herrerina zamjenika, Joséa Justa Millu, da podrže Iríasa. Dana 4. travnja 1827., Milla je započeo opsadu Comayague, koja je bila rotirajući glavni grad Hondurasa, uz Tegucigalpu. Državni udar je započeo. Herrera je uhapšen 9. svibnja, nakon čega je odveden u Gvatemalu, gdje je dvije godine bip zatvoren, prije nego ga je general Francisco Morazán konačno oslobodio 1829. godine. Dan nakon tog hapšenja, 10. svibnja, Milline trupe preuzele su kontrolu nad glavnim gradom. Puč je završen.

José Justo Milla postao je de facto državni poglavar Hondurasa, međutim na toj se poziciji zadržao samo do 11. studenog 1827. godine, nakon čega je od strane Mille sazvana skupština imenovala Anacleta Bendañu vršiteljem dužnosti državnog poglavara.