Dositej Stojković

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dositej Stojković


{{{tekst_uz_sliku}}}

1906. decembar 1906.
Smederevo SmederevoKraljevina Srbija
1981. maj 1981.
Skoplje SkopljeSFRJ

1906. 1981. Dositej (svetovno Dimitrije Stojković; Smederevo, Kraljevina Srbija, 7. decembar 1906Skoplje, SFRJ, 20. maj 1981) bio je vikarni episkop toplički od 1951. do 1958. godine. Na Crkveno-narodnom saboru u Ohridu (1958) izabran je za „arhiepiskopa ohridskog i skopskog i mitropolita makedonskog“, a od 1968. do smrti nalazio se u raskolu sa Pravoslavnom crkvom.

Životopis[uredi | uredi kod]

Dositej je rođen 7. decembra 1906. godine u Smederevu od oca Lazara i majke Sofije. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. U Sremskim Karlovcima je 1922. započeo bogosloviju, a završio je 1937. godine u Bitolju. Zamonašen je 1924. u manastiru Svete Prečiste kod Kičeva. Od 1924. do 1932. bio je sabrat manastira Hilandara. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu (1942).

Od 1947. upravnik je Patrijaršijskog dvora u Sremskim Karlovcima, a 1948. izabran je za arhimandrita.[1]

Episkop i raskol[uredi | uredi kod]

Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve imenovao je 1951. godine arhimandrita Dositeja za vikarnog episkopa topličkog, kao pomoćnog episkopa patrijarhu srpskom. Dana 4. oktobra 1958, na tzv. Drugom crkveno-narodnom saboru u Ohridu nekanonski je izabran za „arhiepiskopa ohridskog i skopskog i mitropolita makedonskog“. Zatim, napustio je svoju redovnu dužnost u Beogradu i stavio se na čelo „Makedonske pravoslavne crkve“, a kanonskim arhijerejima, mitropolitu skopskom Josifu i episkopu zletovsko-strumičkom Vikentiju, bio je zabranjen povratak u svoje eparhije.

Uprkos nekanonskom izboru, pod pritiskom komunističke vlasti, Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve je na svom zasjedanju od 3. do 19. juna 1959. naknadno priznao i postavio Dositeja za mitropolita skopskog. Istovremeno, Sabor je odbio da naznači četvoricu kandidata za „makedonske“ episkope jer nisu ispunjavali kanonske uslove, između ostalog bili su i oženjeni.[2]

Međutim, nakon što je na tzv. Trećem crkveno-narodnom saboru (1967) nekanonski proglašena autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve, nastao je raskol budući da takav potez nije priznala Srpska pravoslavna crkva niti ostale pomjesne crkve. Ubrzo, pod kanonski sud stavljen je mitropolit skopski Dositej i još četvorica episkopa Pravoslavne crkve u Makedoniji.[3]

Umro je 20. maja 1981. godine u Skoplju, kao raskolnik, neizmiren sa Pravoslavnom crkvom.

Vidi još[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Srpski jerarsi od devetog do dvadesetog veka, episkop šumadijski Sava, 1996.
  2. Zapisnik Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, AS br. 34/zap. 62
  3. Akt, Sin. br. 1150/zap. 142, od 19. marta 1968.