Dijetetski suplement
Dijetetski suplementi | |
---|---|
Intervencija | |
ICD-10-PCS | E02.642 |
MeSH | D044623 |
Dijetetski suplementi ili dodaci ishrani su proizvodi koji svojim aktivnim sastojcima mogu da pomognu, pojačaju ili asistiraju jačanju prirodnih funkcija organizma. U potencijalne korisnike dijetetskih suplemenata spadaju; osobe sa povećanim nutritivnim potrebama, osobe sa smanjenim unosom pojedinih sastojaka hrane, osobe kod kojih se želi postići određeno fiziološko delovanje i osobe iz posebne kategorije stanovništva (deca, trudnice, sportisti).
Definicije[uredi | uredi kod]
Hrana[uredi | uredi kod]
Hrana je svaka supstanca ili proizvod, prerađena, delimično prerađena ili neprerađena, a namenjena je za ishranu ljudi, osim: hrane za životinje koje ne služe za proizvodnju hrane, živih životinja, ako nisu pripremljene za stavljanje u promet radi ishrane ljudi, biljaka pre žetve, berbe ili ubiranja plodova, medicinskih proizvoda (lekova), kozmetičkih proizvoda, duvana i duvanskih proizvoda, narkotika ili psihotropnih supstanci, ostataka (rezidua) i kontaminenata [1].
Hrana je i piće, guma za žvakanje, kao i bilo koja supstanca namenski dodata hrani tokom pripreme, obrade ili proizvodnje. Hrana je i voda za piće, uključujući vodu u originalnoj ambalaži (stona voda, mineralna voda i izvorska voda), kao i voda koja se upotrebljava, odnosno dodaje tokom pripreme, obrade ili proizvodnje hrane.
Dijetetski proizvodi[uredi | uredi kod]
Dijetetski proizvodi su namirnice koje se zbog posebnog sastava ili posebnog načina proizvodnje jasno razlikuju od namirnica normalnog sastava i koje su pogodne za posebno navedenu nutritivnu namenu za koju se stavljaju u promet. Dijetetski proizvodi namenjeni su da zadovolje posebne nutritivne zahteve: zdrave odojčadi i male dece, određene kategorije lica kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizmam, određene kategorije lica koje se nalaze u posebnim fiziološkim stanjima i kod kojih je potrebno postići posebno delovanje kontrolisanim unosom određenih sastojaka hrane [2].
Dijetetski proizvodi zavisno od sastava i namene, mogu biti:
- formule za odojčad
- hrana za odojčad i malu decu
- hrana za osobe na dijeti za mršavljenje
- hrana za posebne medicinske namene
- hrana za osobe netolerantne na gluten
- zamene za so za ljudsku ishranu
- dijetetski suplementi
Dijetetski suplementi[uredi | uredi kod]
Sjedinjene Države[uredi | uredi kod]
Dijetetski suplementi, kako je to napisano u direktivi (engl. Dietary Supplement Health and Education Act of 1994)[3] Američke kancelarije za dijetetske suplemente, definišu kao: proizvodi (sem duvana) koji su namenjeni suplementiranju ishrane i koji u sebi sadrže jednu ili više sledećih komponenati: vitamine, minerale, biljke i druge biljne proizvode, aminokiseline, dijetalne supstance koje povoljno utiču na unos hrane, koncentrate, metabolite, konstituente, ekstrakte ili razne kombinacije ovih komponenti.
Evropska unija[uredi | uredi kod]
U „Direktivi za ishranu Evropske unije 2002/46/EC“ iz 2002. kao dijetetski suplementi se označavaju; namirnice čija je namena da dopune normalnu ishranu i koje su koncentrisani izvori hranljivih materija i drugih supstanci neophodnih u ishrani ili fiziološkim procesima, bilo samostalno ili u kombinaciji, a na tržištu se prodaju u dozi ili obliku kao što su kapsule, pastile, tablete, pilule i drugih slični oblici, kesice praška, ampule tečnosti, i drugih slični oblici tečnosti i praškovi i dizajnirani su tako da se mogu konzumirati u odmereno malim količinama [4].
Prema tome, suplementi se definišu kao namirnice koje dopunjuju normalnu ishranu i;
- predstavljaju koncentrovane izvore vitamina, minerala, aminokiselina ili drugih supstanci sa hranljivim ili fiziološkim efektom, pojedinačno ili u kombinaciji
- u prometu se nalaze u doziranim oblicima dizajniranim da se uzimaju u odmerenim pojedinačnim količinama (kapsule, pastile, tablete, pilule, kesice praška, ampule tečnosti, bočice za doziranje u kapima i sl)
- u organizam se unosi koncentrovana forma bioaktivne supstance koja nije u matriksu namirnice
- doze mogu značajno da premaše količine zastupljene u uobičajenim namirnicama u svakodnevnoj ishrani.
Osnovne postavke[uredi | uredi kod]
Kako je kao preduslov za održavanje dobrog zdravlja važna pravilna i raznovrsna ishrana, dokazano je da se unošenjem odgovarajućih nutritivnih (hranljivih) sastojaka može sprečiti nastanak mnogih oboljenja. Tako u grupu nutritivnih sastojaka koji mogu doprineti poboljšanju zdravlja i prevenciji nekih bolesti spadaju i dijetetski suplemetni ili dopune u ishrani, čija primena mora biti zasnovana ne samo na iskustvu tradicionalne medicine i preporukama proizvođaća, već i na savremenim naučnim saznanjima [5].
Dijetetski suplementi su ponekad veoma slični lekovima, ne samo po spoljašnjem izgledu, već i po sastavu jer često u sebi sadrže iste supstance (npr. vitamine, glukozamin sulfat, hondroitin sulfat, itd..) Razlika je obično (ali ne uvek) u primenjenim dozama i načinu upotrebe ili nameni.
Polje razlike | Dijetetski suplementi | Lekovi |
---|---|---|
Zakonodavstvo | ||
Korisnici | ||
Bezbednost | ||
Prodaja | ||
Zahtev |
Dijetetski suplementi ili dopune u ishrani spadaju u kategoriju hrane, i ne mogu se nazvati lekom, [n 1] ali se za njih može tvrditi da imaju blagotvorne efekte na zdravlje korisnika i da su zato poželjni u ishrani [6]. Zato se na dijetetskim suplementima ističu deklaracije da oni služe u svrhu postavljanja dijagnoze, lečenja i prevencije bilo koje bolesti ili stanja. U Direktivi za ishranu Evropske unije 2002/46/EC iz 2002. zahteva se da dijetetski suplementi budu bezbedni u pogledu doza i čistoće. Samo oni dijetetski suplementi za koje je dokazano da su bezbedni mogu se naći na tržištu EU i prodavati bez lekarskog recepta [4].
Skraja 20. veka u svetu je započeo proces permanentnog porasta interesovanja, sve većeg broja ljudi, za korišćenje dijetetskih suplemenata ili dodataka u ishrani. Tako je samo u Evropi tokom 2003. trgovina biljnim preparatima dostigla nivo od 5,3 milijarde dolara (Nemačka 2,1, Francuska 1,1 dok su sve ostale zemlje EU u tu svrhu potrošile 2,1 milijardu dolara) [7] Ovakvom interesovanju i potrošnji umnogome je doprinela sve agreagresivnija reklamna kampanja proizvođača dijetetskih suplementa koji nude biljne suplemente u cilju unapređenja opšteg zdravlja, popravljanja energetskog stanja i kondicije, i sprečavanja i lečenja raznih oboljenja. Zato dijetetske suplemente najčešće koriste osobe sa različitim zdravstvenim problemima, među kojima i mnoge koje imaju teška oboljenja poput tumora, alkoholičari ili gojazne osobe [8][9][10]
Na osnovu nekih podataka iznetih na „Drugom Kongresu o načinu ishrane stanovništva Srbije“ održanom 2009. u Beogradu, zastupljenost pojedinih namirnica u strukturi dnevne ishrane i procenat unosa nutrijenata, veoma su zabrinjavajući i potvrđuju mogućnost postojanja nutritivnih deficita među stanovništvom Srbije. Zato se sve više u Srbiji nameće potreba za pravilnom i racionalnom upotrebom dijetetskih suplemenata koji mogu imati značajnu ulogu ne samo u procesu samomedikacije, prevenciji i dijetoterapiji, već i u različitim medicinskim stanjima, kod različitih populacionalnih grupa, i u održavanju dobrog zdravlja.[11]
Gde pacijenti kupuju dijetetske suplemente | Primenu suplementa je prporučio |
---|---|
Zakonska regulativa[uredi | uredi kod]
„Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda“ (Sl. Glasnik RS br.45/od 3 jula 2010) u Srbiji je propisana obaveza upisa dijetetskih suplementa u bazu podataka Ministarstva zdravlja pre njihovog puštanja u promet. Po ovom Pravilniku proizvodi se kategorizuje u grupu dijetetskih suplemenata samo ako po svom kvalitativnom i kvantitativnom sastavu, doziranju i dejstvu ne pripadaju grupi lekova, odnosno ne treba da bude registrovani u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije kao lek.
Do donošenja Pravilnika ALIMS je obavljala klasifikaciju proizvoda, tako što je podnosiocima zahteva za klasifikaciju izdavali mišljenja da neki proizvod nije lek [n 2], a od donošenja Pravilnika obavljanje poslova kategorizacije dijetetskih suplemenata u Srbiji od ALIMS-a preuzeo je Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu (umesto ustanovljenja posebne komisije kako je to regulisano u EU).
Za razliku od Srbije, u zemljama u okruženju, kao što su Hrvatska ili Slovenija [n 3], postoje posebne komisije pri institutima za javno zdravlje koje razmatraju svaki dijetetski preparat i donose mišljenje o njemu, uzimajući u obzir regulativu svoje zemlje i regulativu zemalja članica EU (zbog nastojanja da se ova vrsta propisa uskladi na nivou svih članica EU).
Napomene[uredi | uredi kod]
- ↑ Često se veliki broj dijetetskih suplemenata koji se distribuira u obliku kapsula, tableta, sirupa, kapi reklamira na nedozvoljen način pod nazivom „lek“.
- ↑ Mišljenja o dijetetskim suplementima, do usvajanja „Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda“, donosila je Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije na osnovu gornje bezbedonosne granice unosa vitamina, minerala i biljnih sirovina.
- ↑ Pravilnici o dijetetskim suplementima Hrvatske i Slovenija korišćeni su kao osnova za izradu srpskog Pravilnika.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ ZAKON O BEZBEDNOSTI HRANE R. Srbije Ministarstvo poljoprivreda RS Arhivirano 2012-10-04 na Wayback Machine-u
- ↑ Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda, Sl. Glasnik RS, broj 41/09 [1]
- ↑ §3. Definitions. (a) Definition of Certain Foods as Dietary Supplements. Section 201 (21 U.S.C. 321) "Dietary Supplement Health and Education Act of 1994"
- ↑ 4,0 4,1 (en) Directive 2002/46/EC of the European Parliament and of the Council of 10 June 2002 on the approximation of the laws of the Member States relating to food supplements
- ↑ (cs) Rozlišení doplňků stravy od léčivých přípravků Hraniční přípravky na sukl.cz
- ↑ (en)European Commission website: Food Safety - Labelling & Nutrition - Health & Nutrition Claims
- ↑ De Smet PA. Herbal medicine in Europe − relaxing regulatory standards. N Engl J Med 2005; 352(12): 1176–8.
- ↑ Barnes P, Powell-Griner E, McFann K, Nahin R. Complementaryand alternative medicine use among adults: United States,2002. CDC Advance Data Report #343. 2004. Bathesda:NCCAM; 2004.
- ↑ Ervin RB, Wright JD, Kennedy-Stephenson J. Use of dietary supplements in the United States, 1988−94. Vital Health Stat 111999; (244): i−iii, 1−14.
- ↑ Radimer K, Bindewald B, Hughes J, Ervin B, Swansen C, PiccianoMF. Dietary supplement use by US adults: data from the National Health and Nutrition Examination Survey, 1999-2000.Am J Epidem 2004; 160(4): 339−49.
- ↑ „Izveštaj sa Drugog Kongresa o dijetetskim suplementima sa međunarodnim učešćem, Beograd, 2009”. Arhivirano iz originala na datum 2011-12-04. Pristupljeno 2014-03-28.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Bacurau, RF. Nutrição e suplementação desportiva. Editora Phorte. 5ª ed. São Paulo, SP, 2007 - ISBN 85-7655-095-4
- Burke, L. M., e R. S. Read. Dietary supplements in sport. Sports Medicine 15: 43-65, 1993
- Newsholme E.A. e Leech A.R. Biochemistry for the Medical Sciences. Ed. John Wiley and Sons.