Divlji kupus

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Divlji kupus
Brassica oleracea2.jpg
Bijeli kupus
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Brassicales
Porodica: Brassicaceae
Rod: Brassica
Vrsta: B. oleracea
Dvojni naziv
Brassica oleracea
L.

Divlji kupus (Brassica oleracea) je dvogodišnja vrsta biljke iz familije kupusa (Brassicaceae). Genetički je veoma srodna sa nekoliko vrsta iz roda Brassica, a kao osnovna karakteristika sličnosti uzima se isti broj hromozoma (n = 9).

Prirodni areal rasprostranjenja divljeg kupusa i srodnih biljaka obuhvata krečnjačke stene na obalama Mediterana i zapadne Evrope. Sama vrsta Brassica oleracea rasprostranjena je na obalama severne Španije, zapadne Francuske i južne i jugoistočne Britanije[1]. Usled duge istorije gajenja i kultivisanja ove vrste areal je proširen na teritorije svih kontinenata. Pojedine gajene sorte ove vrste su jednogodišnje ili višegodišnje.

Opis biljke[uredi - уреди | uredi izvor]

Divlji kupus u prvoj godini formira „glavicu"[2] — skraćeno stablo sa gustom rozetom izgrađenom od velikih i debelih listova, u kojima se skladišti velika količina vode. Tokom druge godine, uskladištena voda i hranljive materije iz glavice koriste se za dalji rast stabla. Donji listovi su široki, plavičastozeleni, gornji su duguljasti, po obodu naborani. Stablo u drugoj godini je u stvari drška cvasti (klasa), visine do 1,7 m[2], zadebljala pri osnovi. Cvetovi su brojni, žute boje.

Gajenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako se generalno smatra da se divlji kupus uzgaja više hiljada godina, o ovom uzgoju pre antičkog doba nema mnogo podataka. Teofrast je pisao o tri tada poznate sorte kupusa: divljem kupusu, kupusu sa glatkim listovima i kupusu sa naboranim listovima[3].

Do danas je uzgojen veliki broj sorti (kultivara) divljeg kupusa, koje se mogu razvrstati u sedam grupa (koje kod nekih autora imaju taksonomski status podvrste):

  • grupa Acephala, ili B. oleracea var. acephala, u koju spada raštan (raštika)
  • grupa Alboglabra, ili B. alboglabra, u koju spada kai-lan (kineski brokoli)
  • grupa Botrytis, ili B. oleracea var. botrytis, u koju spadaju karfiol i romanesko
  • grupa Capitata, ili B. oleracea var. capitata, B. oleracea var. bullata i B. oleracea var. sabauda, u koju spadaju kupus, crveni kupus, kelj
  • grupa Gemmifera, ili B. oleracea var. gemmifera, u koju spada prokelj
  • grupa Gongylodes, ili B. oleracea var. gongylodes, u koju spada keleraba
  • grupa Italica, ili B. oleracea var. italica, u koju spada brokoli

Pojedini autori smatraju da nisu sve gajene sorte kupusa nastale od vrste B. oleracea, pa navode vrstu B. montana kao moguću roditeljsku vrstu za kelj i kupus, vrstu B. rupestris za kelerabu, a vrstu B. montana za karfiol i brokoli[4].

Galerija gajenih sorti[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Rakow G. 2004. Species Origin and Economic Importance of Brassica. In: Pua EC, Douglas CJ. (eds) Springer. ISBN 3-540-20264-1
  2. 2,0 2,1 Nikolić V. 1972. Rod Brassica L. U: Flora SR Srbije III (urednik Josifović M).
  3. Zohary & Hopf 2000, str. 199.
  4. Snogerup S. 1980. The wild forms of the Brassica oleracea group (2n = 18) and their possible relations to the cultivated ones. In: Tsunoda S, Hinata K, Gomez-Campo C (eds) Brassica corps and the wild allies, biology and breeding. Japan Scientific Societies Press, Tokyo. pp 121—132.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]