Prijeđi na sadržaj

Disperzija

Izvor: Wikipedija

Disperzija može značiti:

  • disperzija (optika) (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom refrakcije, ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo. Zračenje veće valne duljine (na primjer crveno) lomi se slabije od onog s kraćom valnom duljinom (na primjer ljubičasto), jer je indeks loma obrnuto razmjeran valnoj duljini.
  • disperzija (kemija), u kemiji, je raspršenje čestica jedne tvari u drugoj, dvofazni sustav koji se sastoji od vrlo sitnih čestica jedne faze (disperzna faza) fino raspršenih u drugoj, kontinuiranoj fazi (disperzno sredstvo). Prema veličini čestica disperzne faze razlikuju se grube, koloidne i molekularne disperzije. Moguće su disperzije čvrstih čestica u plinu (aerosol, na primjer prašina, dim), u kapljevini (suspenzija, otopina) i u krutini (na primjer čestice čađe u gumi); disperzija kapljevine u plinu (aerosol, na primjer magla) i u kapljevini (emulzija, na primjer mlijeko); disperzija plina u kapljevini (pjena) i u krutini (takozvana čvrsta pjena, na primjer pjenasti polistiren).
  • disperzija (matematika), u matematici, u teoriji vjerojatnosti i teoriji pogrešaka disperzija slučajne veličine (znak s2), je veličina koja brojčano opisuje varijabilnost (raspršenje) podataka, definirana kao srednja vrijednosti slučajne veličine od njezine srednje vrijednosti (matematičkoga očekivanja):
gdje su: x1, x2, … xn pojedini elementi skupa koji sadrži je n elemenata. (standardna devijacija).[1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. disperzija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.