Natrijum oksalat

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Dinatrijum oksalat)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dinatrijum oksalat
Dinatrijum oksalat
Drugi nazivi Oksalna kiselina, dinatrimska so
Natrijum etandioat
Identifikacija
CAS registarski broj 62-76-0 DaY
PubChem[1][2] 6125
EINECS broj 200-550-3
ChEMBL[3] CHEMBL182928 DaY
RTECS registarski broj toksičnosti K11750000
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula Na2C2O4
Molarna masa 133.99914 g/mol
Gustina 2.34 g/cm3
Rastvorljivost u vodi 3.7 g/100 ml (20 °C)
6.25 g/100 mL (100 °C)
Rastvorljivost nerastvorno u alkoholu
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) Oxford MSDS
EU-klasifikacija Harmful Xn
NFPA 704
0
3
0
 

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Natrijum oksalat je so natrijuma sa oksalnom kiselinom. Molekulska formula je Na2C2O4. Pripada grupi oksalata.

Osobine[uredi | uredi kod]

Natrijum oksalat je bezbojni prah koji nije higroskopan, i koji je umjereno rastvaran u vodi. U etanolu i sličnim organskim rastvaračima se gotovo nimalo ne rastvara.

Dobivanje[uredi | uredi kod]

Natrijum oksalat se može dobiti reakcijom sode i oksalne kiseline:

U industrijskim količinama se može praviti iz natrijum formijata pri temperaturi od 360 °C:

Javlja se u velikim količinama i kao nusprodukt industrijske proizvodnje aluminijum hidroksida. ("Tonerdehidrat").

Upotreba[uredi | uredi kod]

Može se upotrijebiti za standardizaciju rastvora kalijum permanganata, koji se upotrebljava kod titracija. Iz njega se može dobiti i natrijum-gvožđe(III) oksalat koji se koristi pri galvanizaciji. Upotrebljava se i u pirotehnici, jer boji plamen u žuto/narandžastu boju. U metalurgiji je našao primjenu kod prerade rude vanadijuma (prijelaz vanadijum pentoksida u natrijum vanadat). Takođe se koristi kao pomoćni materijal u tekstilnoj industriji i kao dodatak specijalnim cementima.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]