Dimije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dimije
Dimi
Srpska folklorna grupa, pleše kolo iz Vranja
Srpska folklorna grupa, pleše kolo iz Vranja
Srpska folklorna grupa, pleše kolo iz Vranja

Dimije (od turskog: dimi = vrsta platna, fustian, barket, a to je u turski ušlo od grčkog dimitos[1]) ili turske hlače, ponekad zvane i šalvare, su tradicionalne vrlo široke hlače koje su se nosile po Osmanskom Carstvu, koje su vremenom postale sinonim za oblačenje ala turca, kako žena, tako i muškaraca.

Opis[uredi | uredi kod]

Dimije su bile vrlo široke, i jako jednostavno krojene hlače duge do gležnjeva, koje su se na dnu vezivale trakama, da se ne spotakne na njih. Kroj dimija bio je vrlo jednostavan, imale su istu prednjicu i zadnjicu, bez ikakvog načina raskopčavanja sa prednje ili bočne strane, ili šlica za muškarce. O pojasu su se zatezale trakom ili pojasem. Kad su postale popularne, negdje istovremeno kao i hlače u ostalim evropskim zemljama tokom 16. vijeka nosili su ih podjednako i muškarci i žene.

Turkinja iz Bugarske u dimijama

Tradicionalna turska muška odjeća (slična je bila i ženska) sastojala se od košulje (turski: gömlek), dimija, pojasa (kuşak), jeleka (yelek) i čizama (çizme). Za hladnog vremena, preko svega se nabacivao kaftan (jedna vrsta ogrtača). Jedina razlika između odjeće prosječnog stanovnika Osmanskog Carstva i onih iz više društvene klase, bila je u bojama i kvaliteti tkanina od kojih je njihova odjeća bila izrađena, i nešto dužeg kaftana, koji bi bio raskošno izvezen i ukrašen.[2]

Porijeklo i raširenost[uredi | uredi kod]

Dimije su zapravo samo jedna modifikacija azijskih šalvara koje su se raširile po Perziji i Indiji za vrijeme uspona Mogulskog carstva u 16. vijeku. Negdje oko sredine 19. vijeka dimije su postale odjevni predmet koji su nosili gotovo svi pripadnici Osmanskog Carstva, kako muslimani tako i kršćani i židovi.

Jedino što su za nemuslimane bile ograničene boje, to je mogla biti samo crna.[3] Tako je bilo odjeveno gradsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, Ugarskoj, Slavoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji. Seosko stanovništvo se pretežno nastavilo odjevati u svoje tradicionalne nošnje, iako je i kod nje bio vidljiv uticaj osmanske mode. Kako se širila industrijska roba iz Zapadne Evrope, tako su se postepeno dimije povlačile iz upotrebe, ali su ih muslimanke nastavile nositi sve do današnjih dana.

Dimije kao evropski modni hit[uredi | uredi kod]

Prvi koji su se oduševili dimijama bili su Francuzi preko čuvenog Ruskog baleta Sergeja Dijagiljeva početkom 20. vijeka. Odtada do danas bilo je više valova popularnosti dimija u modnoj industriji.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. dimi (engleski). Turkish Dictionary Net. Pristupljeno 28. 10. 2012. 
  2. The Ottoman Empire (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 28. 10. 2012. 
  3. Narodnje nošnje (hrvatskosrpski). BosnaFolk. Pristupljeno 28. 10. 2012. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]