Die Verwirrungen des Zöglings Törless
| Die Verwirrungen des Zöglings Törleß | |
|---|---|
| Autor(i) | Robert Musil |
| Naslov prijevoda | Pomutnje gojenca Törlessa Pometnje mladog Terlesa |
| Država |  Austro-Ugarska |
| Jezik | njemački |
| Žanr(ovi) | roman |
| Izdavač | Wiener Verlag |
| Datum izdanja | 1906 |
| Vrsta medija | štampa (tvrdi uvez) |
| ISBN | NA |
Die Verwirrungen des Zöglings Törless (srpskohrvatski: Pometnje mladog Törlessa) je roman austrijskog pisca Roberta Musila. Inspiriran je autorovim iskustvima, iako je Musil to nastojao osporiti do kraja života. Radnja se odvija u polu-vojnoj akademiji/internatu za dječake tadašnje Austro-Ugarske, a naslovni protagonist je nadareni i intelektualizmu skloni učenik koji, zajedno sa dvojicom kolega - Reitingom i Beinebergom - uhvati trećeg, po imenu, Barsini kako im krade novac; umjesto da ga prijave, sva trojica ga podvrgavaju vlastitim kaznama koje se sa vremenom pretvaraju u sadističko iživljavanje, ali i homoseksualno zlostavljanje, koje eskalira sve do trenutka kada ga Törless, koji ga je dotle nastojao opravdati, odluči prekinuti, a što će dovesti do njegovog odlaska iz škole.
Musil je roman napisao u vrijeme kada je namjeravao napustiti karijeru inženjera, te se pripremao za doktorski studij filozofije u Berlinu. U romanu je velikim dijelom iznio vlastite ideje, odnosno nastojao iskustva protagonista (koji se često tumači kao njegov alter ego) koji prolazi "pubertetsku zbrku" opisati kroz sukob između racionalnosti i emocionalnosti, odnosno intelektualizma i misticizma. Mnoge od ideja koje je iznio u svom romanu će kasnije detaljnije iznijeti u svojem poznatijem djelu Čovjek bez svojstava.
Kada je roman objavljen, izazvao je skandal u austro-ugarskoj javnosti, prije svega zbog naturalističkog prikaza života u internatu, a posebno latentne homoseksualnosti koja vlada u takvim institucijama. Kasnijim čitateljima je, međutim, postao daleko zanimljiviji zbog prikaza dvoje likova - Reitinga i Beineberga - koji su preko dana uzorni i besprijekorni učenici, a noću se pretvaraju u razularene sadističke zlikovce; to se kod historičara književnosti često tumačilo kao svojevrsno naslućivanje budućeg fašizma, a opravdanja Törlessa za njihove postupke i vlastiti nedostatak reakcije kao naslućivanje konformističkog odnosa evropske inteligencije prema takvim pojavama u prvoj polovici 20. vijeka.
Roman je godine 1966. postao predmetom ekranizacije u obliku Der junge Törless, nagrađenog filmskog prvijenca njemačkog sineasta Volkera Schlöndorffa. Godine 2002. je po motivima romana snimljen niskobudžetni film Teenage Angst.
