Die Verwirrungen des Zöglings Törless
| Die Verwirrungen des Zöglings Törleß | |
|---|---|
| Autor(i) | Robert Musil |
| Naslov prijevoda |
Pomutnje gojenca Törlessa Pometnje mladog Terlesa |
| Država |
 Austro-Ugarska |
| Jezik | njemački |
| Žanr(ovi) | roman |
| Izdavač | Wiener Verlag |
| Datum izdanja | 1906 |
| Vrsta medija | štampa (tvrdi uvez) |
| ISBN | NA |
Die Verwirrungen des Zöglings Törless (sh. Pometnje mladog Törlessa) je roman austrijskog pisca Roberta Musila. Inspiriran je autorovim iskustvima, iako je Musil to nastojao osporiti do kraja života. Radnja se odvija u polu-vojnoj akademiji/internatu za dječake tadašnje Austro-Ugarske, a naslovni protagonist je nadareni i intelektualizmu skloni učenik koji, zajedno sa dvojicom kolega - Reitingom i Beinebergom - uhvati trećeg, po imenu, Barsini kako im krade novac; umjesto da ga prijave, sva trojica ga podvrgavaju vlastitim kaznama koje se sa vremenom pretvaraju u sadističko iživljavanje, ali i homoseksualno zlostavljanje, koje eskalira sve do trenutka kada ga Törless, koji ga je dotle nastojao opravdati, odluči prekinuti, a što će dovesti do njegovog odlaska iz škole.
Musil je roman napisao u vrijeme kada je namjeravao napustiti karijeru inženjera, te se pripremao za doktorski studij filozofije u Berlinu. U romanu je velikim dijelom iznio vlastite ideje, odnosno nastojao iskustva protagonista (koji se često tumači kao njegov alter ego) koji prolazi "pubertetsku zbrku" opisati kroz sukob između racionalnosti i emocionalnosti, odnosno intelektualizma i misticizma. Mnoge od ideja koje je iznio u svom romanu će kasnije detaljnije iznijeti u svojem poznatijem djelu Čovjek bez svojstava.
Kada je roman objavljen, izazvao je skandal u austro-ugarskoj javnosti, prije svega zbog naturalističkog prikaza života u internatu, a posebno latentne homoseksualnosti koja vlada u takvim institucijama. Kasnijim čitateljima je, međutim, postao daleko zanimljiviji zbog prikaza dvoje likova - Reitinga i Beineberga - koji su preko dana uzorni i besprijekorni učenici, a noću se pretvaraju u razularene sadističke zlikovce; to se kod historičara književnosti često tumačilo kao svojevrsno naslućivanje budućeg fašizma, a opravdanja Törlessa za njihove postupke i vlastiti nedostatak reakcije kao naslućivanje konformističkog odnosa evropske inteligencije prema takvim pojavama u prvoj polovici 20. vijeka.
Roman je godine 1966. postao predmetom ekranizacije u obliku Der junge Törless, nagrađenog filmskog prvijenca njemačkog sineasta Volkera Schlöndorffa. Godine 2002. je po motivima romana snimljen niskobudžetni film Teenage Angst.
