Destinikon

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Destinikon je bio srednjovijekovni grad na zapadnom Balkanu.

Nazivi
grč. Δεστινίκον
grč. Ντοστινίκ
lat. Dostinica
srp. Достиник
srp. Достиника
srp. Дестиник
srp. Даштаник

Destinikon[uredi - уреди | uredi kôd]

Destinikon je bio jedan od osam naseljenih gradova (καστρα) tzv. «krštene Srbije», tj. zaleđa srpske kneževine, koji se spominju u djelu De administrando imperio (oko 950.) cara Konstantina Porfirogenita. Destinikon je najstarija poznata prestonica Srbije i sedište prve srpske države pod Vlastimirovićima.
De administrando imperio spominje Destinikon kao prvi među nabrojanim gradovima [α 1] «krštene Srbije». U 32. poglavlju, Konstantin Porfirogenit govori o Klonimiru[α 2], član dinastije koji je prognan u Bugarsku i koji je marširao vojskom na Srbiju, ušavši u grad Destinikon sa namjerom da preuzme prijestolje, ali ga je knez Petar porazio oko. 896.
Točan položaj i ostaci mjesta do danas nisu utvrđeni, ali se smatra da je se nalazio na prostoru između današnjih Prijepolja i Sjenice odnosno u Raškoj ili Metohiji na relativnoj blizini granice sa tadašnjom Bugarskom.

Mogući položaj Dostinike prema različitim autorima[uredi - уреди | uredi kôd]

Spoljašne veze[uredi - уреди | uredi kôd]

Bilješke[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Destinikon, Tzernabouskeï, Megyretous, Dresneïk, Lesnik, Salines, Katera, Desnik.
  2. Klonimir Strojimirović (grč. Кλονιμης, lat. Clonimerus; fl. 896), sin Strojimira Vlastimirovića, otac Časlav Klonimirović.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Bibliografija[uredi - уреди | uredi kôd]