Nacionalni park Desembarco del Granma

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nacionalni park Desembarco del Granma
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Baracoa-Polimitas.jpg

 Kuba

Desembarco del Granma is located in Kuba
Desembarco del Granma
Desembarco del Granma
Lokacija NP Desembarco del Granma na Kubi
Registriran: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii
Ugroženost: -
Referenca: UNESCO

Nacionalni park Desembarco del Granma (španjolski: Parque Nacional Desembarco del Granma, tj. "Nacionalni park iskrcavanja s Granma") je nacionalni park na krajnjem jugoistoku Kube, u i oko zaljeva Cabo Cruz, u pokrajini Granma. I pokrajina i nacionalni park su dobili ime po brodu Granma na kojem su Fidel Castro i Che Guevara, sa skupinom od 80 revolucionara, 1956. godine došli na Kubu pokrenuti revoluciju.

Park, površine 418,63 km², zauzima uzdignutu pomorsku vapnenačku terasu koja je najveća i najsačuvanija na svijetu (i ispod i iznad mora), te predstavlja jedinstven obalni krajolik. Pored nje tu su i drugi oblici krške topografije velikog geomorfološkog i fiziografskog značaja, s geološkim procesima koji još uvijek traju. Tu se nalaze spektakularne terase i litice, kao i neke od najnedirnutijih i najdojmljivijih zapadnih obala Atlantika; sa zanimljovistima kao što su koraljni greben Cabo Cruz, ležišta morske trave i mangrova šuma, te stare podmorske terase duboke do 30 m. Zbog toga je 1999. godine NP Desembarco del Granma upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi[1].

Stijene parka koje pripadaju krajnjem zapadu gorja Sierra Maestra, su nastale mineralnim uvrtanjem albita prilikom uzdizanja vapnenačke pomorske terase i pružaju se 360 m iznad i 180 m ispod površine mora. Ova ploča se nalazi unutar tektonski aktivnog područja između Karipske i Sjevernoameričke tektonske ploče.

Po svojoj bioraznolikosti endemske flore i faune ovo područje je najbogatije na Kubi; od njega je bogatije samo planinsko područje istočne Kube (Nacionalni park Alejandro de Humboldt). U parku raste 512 vrsta biljaka od kojih je njih 60% endemskih vrsta, te obitava 13 vrsta sisavaca od kojih je 23% endema (uključujući ugroženu karipsku medvjedicu), 110 vrsta ptica (22,7% endema), uključujući ugroženu plavoglavu golubicu (Starnoenas cyanocephala), te 44 vrste reptila (90,9% endema) i 7 vrsta vodozemaca (85,7% enedema). Od beskralježnjaka, čiji broj još uvijek nije utvrđen, u parku obitava veliki broj leptira i puževa (4 od 6 vrsta endemskih obojenih puževa koji se smatraju za nejljepše na svijetu: Polymita picta, P. brocheri, P. venusta i P. versicolor). Na njegovom koraljnom grebenu obitava raskošna fauna, uključujući glavatu želvu, golemu želvu, i dr. morskovodnice, te kolonija najveće atlantske školjke, Lobatus gigas.

ovo područje ima i izuzetnu arheološku vrijednost jer su u njemu pronađena izvorna naselja Taina kulture (kao što je skupina svečanih špilja El Guate) s kojom lokalno stanovništvo još uvijek ima snažne genetske i duhovne veze. Tu je i dobro očuvan svjetionik iz 18. stoljeća. I na kraju, većina relevantnih događaja vezanih za kubansku revoluciju dogodio se upravo u području zaljeva Cabo Cruz.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. World Heritage Committee Inscribes 48 New Sites on Heritage List 2. prosinca 1999. ((en)) Preuzeto 19. kolovoza 2012.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Koordinate: 20°27′N 75°00′W / 20.450°N 75.000°W / 20.450; -75.000 (Alejandro de Humboldt National Park)