Demokratska akcija (Venezuela)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Demokratska akcija
Acción Democrática
Predsjednik Isabel Carmona de Serra
Osnivač Rómulo Betancourt
Glavni tajnik Henry Ramos Allup
Osnivanje 13. rujna 1941.
Ideologija venezuelanski nacionalizam
socijaldemokracija
treći put
Politička pozicija centar
Službene boje     
Narodna skupština
26 / 167

Demokratska akcija (španjolski: Acción Democrática; skraćeno AD) je centristička politička stranka u Venezueli, osnovana 1941. godine. Osnivač stranke i njezina najistaknutija figura kroz historiju bio je Rómulo Betancourt, koji je u dva navrata bio predsjednik Venezuele.

Demokratska akcija imala je presudnu ulogu u razvoju venezuelanske demokracije te je bila na čelu države tokom prvog, pravog demokratskog perioda (1945. – 1948.) u njezinoj historiji. Nakon što je desetogodišnja diktatura potpuno isključila AD iz sustava vlasti, državnim udarom iz 1958. godine, stranka se ponovo vratila u aktivnu politiku te je od početka 60-ih do 90-ih godina dala čak četiri predsjednika; među njima je bio i Rómulo Betancourt. Međutim, početkom 90-ih godina, renome stranke je gotovo pa potpuno nestao, što je bila posljedica izrazite korumpiranosti tokom mandata Jaimea Lusinchija i Carlosa Andrésa Péreza; potonji je smijenjen zbog korupcije 1993. godine te je nekoliko godina proveo u zatvoru.

Nakon što je 1998. godine Hugo Chávez izabran za predsjednika, Demokratska akcija je postepeno gubila na važnosti među opozicijom, mahom zbog pojave novih stranaka (poput Nove ere ili Prvo pravda) koje su bile oštro protiv Chávezovog režima. Na izborima 2015. godine, AD je podržao opozicijsku koaliciju koja je uspjela ostvariti većinu u parlamentu te danas aktivnije sudjeluje u političkim događanjima.

Izborni rezultati[uredi - уреди | uredi izvor]

Parlament[uredi - уреди | uredi izvor]

Izbori Glasova  % Mandata +/– Pozicija Vlada
Kongres
1947. 838,526 70.8 P
83 / 110
1. mjesto Vlada
S
38 / 46
Vlada
1958. 1,275,973 49.5 P
73 / 132
Red Arrow Down.svg 10
Steady 1. mjesto Vlada
S
32 / 51
Red Arrow Down.svg 6
Vlada
1963. 936,124 32.7 P
66 / 179
Red Arrow Down.svg 7
Steady 1. mjesto Vlada
S
22 / 47
Red Arrow Down.svg 10
Vlada
1968. 939,759 25.6 P
66 / 214
Steady 1. mjesto Opozicija
S
19 / 52
Red Arrow Down.svg 3
Opozicija
1973. 1,955,439 44.4 P
102 / 200
Green Arrow Up.svg 36
Steady 1. mjesto Vlada
S
28 / 47
Green Arrow Up.svg 8
Vlada
1978. 2,096,512 39.7 P
88 / 199
Red Arrow Down.svg 14
Red Arrow Down.svg 2. mjesto Opozicija
S
21 / 44
Red Arrow Down.svg 7
Green Arrow Up.svg 1. mjesto Opozicija
1983. 3,284,166 49.9 P
113 / 200
Green Arrow Up.svg 25
Steady 1. mjesto Vlada
S
28 / 44
Green Arrow Up.svg 7
Vlada
1988. 3,123,790 43.3 P
97 / 201
Red Arrow Down.svg 16
Steady 1. mjesto Vlada
S
28 / 46
Red Arrow Down.svg 6
Vlada
1993. 1,099,728 23.3 P
55 / 203
Red Arrow Down.svg 42
Steady 1. mjesto Opozicija
1,165,322 24.1 S
16 / 50
Red Arrow Down.svg 12
Opozicija
1998. 1,195,751 24.1 P
61 / 207
Green Arrow Up.svg 6
Steady 1. mjesto Opozicija
1,246,567 24.4 S
21 / 54
Green Arrow Up.svg 5
Opozicija
Narodna skupština
2000. 718,148 16.11
33 / 165
2. mjesto Opozicija
2005. Formalno nisu sudjelovali
2010. 1,321,830 8.0
14 / 165
Red Arrow Down.svg 19
Red Arrow Down.svg 3. mjesto Opozicija
2015.
25 / 167
Green Arrow Up.svg 11
Steady 3. mjesto Opozicija

Predsjednik[uredi - уреди | uredi izvor]

Izbori Kandidat Prvi krug Drugi krug Rezultat
Glasova  % Glasova  %
1941. Rómulo Gallegos
13
9.5
Izgubio
1947. Rómulo Gallegos
871,752
74.47
Pobijedio
1958. Rómulo Betancourt
1,284,092
49.18
Pobijedio
1963. Raúl Leoni
957,574
32.81
Pobijedio
1968. Gonzalo Barrios
1,050,806
28.24
Izgubio
1973. Carlos Andrés Pérez
2,130,743
48.70
Pobijedio
1978. Luis Piñerúa Ordaz
2,309,577
43.31
Izgubio
1983. Jaime Lusinchi
3,773,731
56.72
Pobijedio
1988. Carlos Andrés Pérez
3,868,843
52.89
Pobijedio
1993. Claudio Fermín
1,335,287
23.60
Izgubio
1998. Bez kandidata
2000. Bez kandidata
2006. Bez kandidata
2012. Henrique Capriles Radonskia
6,591,304
44.30
Izgubio
2013. Henrique Capriles Radonskia
7,363,980
49.10
Izgubio
a Kandidat koalicije MUD, koja je konglomerat velikog broja opozicijskih stranaka, među kojima je i AD.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]