Demografija Srbije

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Demografija Srbije obuhvata prikaz demografske strukture Republike Srbije. Prema popisu iz 2002. godine, koji ne obuhvata podatke za AP Kosovo i Metohija), popisani deo Srbije ima 7.498.001 stanovnika. Od toga 52% stanovništva živi u gradovima, dok je procenat pismenog stanovništva 96,4% (muškarci 98,9%, žene 94,1%). Stopa rađanja je 1,78 dece u proseku po svakoj ženi. Prosečna dužina života stanovnika popisanog dela Srbije je 74 godine (muškarci 71, žene 76).

Narodi i religija na tlu današnje Srbije u antičko doba[uredi | uredi kod]

U antičkom dobu, područje današnje Srbije naseljavalo je više indoevropskih naroda. U pitanju su bila različita plemena Ilira, Tračana i Kelta. U geografskom smislu, Iliri su naseljavali zapadne, Tračani istočne, a Kelti severne delove današnje Srbije. Kasnije su se pojavili i Rimljani i Sarmati. Tokom rimske vlasti, lokalno stanovništvo je postepeno romanizovano, a od ostataka ovog stanovništva će nastati populacije kasnije poznate pod imenom Vlasi.

Iako su u većem delu antičkog doba stanovnici teritorije današnje Srbije uglavnom bili pagani, deo područja današnje Srbije oko Sirmijuma i Singidunuma je predstavljao jedan od ranih centara širenja hrišćanstva u Rimskom carstvu.

Narodi i religija na tlu današnje Srbije u doba Seobe naroda i srednjem veku[uredi | uredi kod]

Tokom Seobe naroda, područje današnje Srbije su naselili germanski (Goti, Gepidi, Lombardi) i turski narodi (Huni, Avari, Bugari), a takođe i Sloveni. Na ovom području su u manjoj meri stanovali i vizantijski Grci, a kasnije se doseljavaju i Mađari. Krajem srednjeg veka, na teritoriju današnje Srbije dolaze i osmanski Turci.

Nakon raskola Hrišćanske crkve 1054. godine, na području današnje Srbije je dominiralo pravoslavlje, dok se sa severa širio katolicizam, a sa jugoistoka Bogumilstvo.

Narodi i religija na tlu današnje Srbije u novom veku[uredi | uredi kod]

Tokom osmanske vladavine, na području današnje Srbije su, pored pravoslavnih Srba, živeli i islamizovani Srbi, a u manjem broju i Turci, Arapi, Jevreji, Romi, Cincari i Grci. Krajem 17. i u prvoj polovini 18. veka, kada severni delovi teritorije današnje Srbije dolaze pod upravu Habzburške monarhije, na ove prostore se počinju naseljavati Nemci, Mađari, Slovaci, Rusini, Rumuni i drugi.

Karte srpskog etničkog prostora u periodu od 19. do početka 20. veka[uredi | uredi kod]


Popisi stanovništva u Kneževini Srbiji i Kraljevini Srbiji[uredi | uredi kod]

--79.101.241.179 18:39, 10 avgust-коловоз 2015 (CEST)Italic text=== Popis stanovništva 1834. godine === Ukupno - 678.192

--79.101.241.179 18:40, 10 avgust-коловоз 2015 (CEST)Italic text=== Popis stanovništva 1834. godine === Ukupno - 678.192 Б<nowiki>Insert non-formatted text here

</gallery> </nowiki>

Popis stanovništva 1843. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 859.545

Popis stanovništva 1846. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 915.080

Popis stanovništva 1850. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 956.893

Popis stanovništva 1854. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 998.919

Popis stanovništva 1859. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 1.078.281

[1]=== Popis stanovništva 1863. godine ===

Ukupno - 1.108.668

Popis stanovništva 1866. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 1.216.348

Etnički sastav:

  • Srbi - 1.058.223 (87%)
  • Vlasi - 127.716 (10.5%)
  • Romi - 25.543 (2.1%)
  • ostali - 4.865 (0.4%)

Popis stanovništva 1874. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 1.353.890

Popis stanovništva 1884. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 1.901.336

Etnički sastav:

Verski sastav:

Popisi stanovništva u Kraljevini SHS i Kraljevini Jugoslaviji[uredi | uredi kod]

Popis stanovništva 1921. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 4.807.605

Jezički sastav:


Popisi stanovništva u Srbiji od 1948. godine[uredi | uredi kod]

Popis stanovništva 1948. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 6,527,966

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1953. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 6,979,154

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1961. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 7,642,227

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1971. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 8,446,591

Etnički sastav:

Popis stanovništva 1981. godine[uredi | uredi kod]

Ukupno - 9,313,677

Etnički sastav:


Popis stanovništva 1991. godine[uredi | uredi kod]

(Popis su bojkotovali Albanci i delovi romskog i muslimanskog stanovništva, tako da je na Kosovu i Metohiji popisano samo 359.346 stanovnika i od toga Albanaca samo 9.091 (2,53%), Muslimana 57.758 (16,07%) i Roma 44.307 (12,33%), po tim podacima Srba je bilo na KiM-u 194.190 (54,04%), Crnogoraca 20.365 (5,67%), Turaka 10.445 (2,91%), Hrvata 8.062 (2,24%) i Jugoslovena 3.457 (0,96%). Kasnije je Savezni zavod za statistiku uradi zvaničnu procenu broja stanovnika Albanaca na 1.596.072, Muslimana na 66.189, i Roma na 45.745, a za celokupnu teritoriju KiM je procenjeno 1.956.196 stanovnika)

- Zvanična procena:

Ukupno - 9.778.991

Etnički sastav:

- Popisano stanovništvo:

Ukupno - 8.118.917

Etnički sastav:

Verski sastav:

Popis stanovništva 2002. godine (bez podataka za AP Kosovo i Metohija)[uredi | uredi kod]

Ukupno - 7,498,001

Etnički sastav:

Jezički sastav:

Verski sastav:


Popis stanovništva 2011. godine (bez podataka za AP Kosovo i Metohija)[uredi | uredi kod]

Ukupno - 7.186.862

Etnički sastav:

Povezano[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

  1. popis stanovnistva 1863 smilov laz