Demografija Hrvatske

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

U Hrvatskoj, prema podacima iz 2001. godine, najveći dio stanovnika u etničkom smislu čine Hrvati, a najveću etničku manjinu čine Srbi. Dominantna religija je rimokatoličanstvo.

Hrvatska ima negativni prirast stanovništva, s time da je demografska tranzicija dovršena 1970-ih.[1] Očekivani životni vijek i pismenost su relativno visoki.

Etnička struktura stanovništva[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo Hrvatske prema narodnosti, popis 2001.:

Etnička karta Hrvatske.
StanovništvoStruktura (%)
Ukupno4.437.460100
Hrvati3.977.17189,63
Nacionalne manjine
Svega331.3837,47
Albanci15.0820,34
Austrijanci2470,01
Bošnjaci20.7550,47
Bugari3310,01
Crnogorci4.9260,11
Česi10.5100,24
Mađari16.5950,37
Makedonci4.2700,10
Nijemci2.9020,07
Poljaci5670,01
Romi9.4630,21
Rumunji4750,01
Rusi9060,02
Rusini2.3370,05
Slovaci4.7120,11
Slovenci13.1730,30
Srbi201.6314,54
Talijani19.6360,44
Turci3000,01
Ukrajinci1.9770,04
Vlasi120,00
Židovi5760,01
Ostali121.8010,49
Nisu se izjasnili u smislu
nacionalne pripadnosti
Svega89.1302,01
od toga regionalna
pripadnost9.3020,21
Nepoznato17.9750,41

1 U ovaj modalitet uključeni su, među ostalima, i Jugoslaveni i Muslimani.


Izvor: Statističke informacije Državnog zavoda za statistiku, 2004.


Stanovništvo prema prethodnim popisima

Stanovništvo po starosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Populacijska piramida Hrvatske


Popisi stanovništva[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva u kraljevstvu Hrvatska-Slavonija 1910. godine[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Ukupno = 2,621,954
  • Govornici hrvatskog jezika: 1,638,354 (62.5%)
  • Govornici srpskog jezika: 644,955 (24.6%)
  • Govornici njemačkog jezika: 134,078 (5%)
  • Govornici mađarskog jezika: 105,948 (4.1%)
  • Ostali: 98,619 (3.8%)

Popis stanovništva 1931. godine[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva 1948.[uredi - уреди | uredi izvor]

Osobe se mogu izjašnjavati kao jugoslaveni od 1948.

Popis stanovništva 1953.[uredi - уреди | uredi izvor]

Osobe se mogu izjašnjavati kao Austrijanci od 1953., a Albance na području Jugoslavije ona naziva Šiptari

Popis stanovništva 1961.[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva 1971.[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva 1981.[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva Hrvatske 1991.[uredi - уреди | uredi izvor]

Bošnjaci su dodani kao opcija za izjašnjavanje 2001.

Popis stanovništva Hrvatske 2001.[uredi - уреди | uredi izvor]

Etnička mapa Hrvatske 2001.

Popis stanovništva Hrvatske 2011.[uredi - уреди | uredi izvor]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]