Dejan Nebrigić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dejan Nebrigić
Rođenje 29. decembar, 1970.
Pančevo, SR Srbija, SFRJ
Smrt 29. 12. 1999. (dob: 29)
Pančevo, Srbija, SRJ
Profesija pisac
pozorišni kritičar
gej aktivista
mirovni aktivista
Značajni radovi: roman Paris-New York (1997.)

Dejan Nebrigić (29.12.1970. Pančevo29.12. 1999. Pančevo) bio je srpski gej i mirovni aktivista, pisac i pozorišni kritičar. Studirao je filozofiju.

Nebrigić je jedan od osnivača LGBT pokreta u Srbiji, jedan od istaknutijih gej aktivista i prvi gej u Srbiji koji je imao javni coming out.

Godine 2000. Nebrigić je posthumno dobio nagradu Felipa de Souza, koju dodeljuje IGLHRC za LGBT aktivizam [1] Arhivirano 2009-01-12 na Wayback Machine-u.

Aktivizam[uredi | uredi kod]

Godine 1990. Dejan Nebrigić je, zajedno sa lezbejskom aktivistkinjom, Lepom Mlađenović i još dvadesetak aktivista, učestovao u organizovanju prve gej i lezbejske organizacije u Srbiji, Arkadije.

Sa početkom sukoba u Hrvatskoj, Nebrigić počinje da se bavi anti-ratnim aktivizmom u Srbiji i jedan je od osnivača i saradnika anti-militarističkog, mirovnog časopisa „Pacifik“, u kome je tokom 1992. i 1993. godine uređivao gej i lezbejsku sekciju.

Godine 1993. pridružuje se mirovnoj organizaciji Žene u crnom i uređivao je časopis „Žene za mir“.

Posle rata vraća se gej i lezbejskom aktivizmu. Tokom 1998. i 1999. radi kao izvršni direktor „Kampanje protiv homofobije“, prve takve kampanje u Srbiji.

Tužba protiv homofobije i ubistvo[uredi | uredi kod]

Dejan Nebrigić je duže vreme primao redovne pretnje od Vlastmira Lazarova[1], oca svog bivšeg dečka. O tome je obavestio policiju, koja je odbila da interveniše. Na ponovljen poziv, patrola policije je došla u Nebrigićev stan u Pančevu i uhapsila njega. U kolima do stanice policije su ga tukli i vređali, a dežurni advokat je odbio da zastupa Nebrigića, jer nije želeo da „razgovara sa pederima“.

Pretnje preko telefona su nastavljene u narednim mesecima, a dovoljni dokazi su prikupljeni tek februara 1999. godine, kada je Nebrigić odlučio da pokrene tužbu za krivično delo ugrožavanja beznednosti. To je bio prvi slučaj homofobije na sudu.

Tužba je podneta početkom marta, a prvo ročište u opštinskom sudu u Pančevu bilo je zakazano tek za 17. novembar 1999. godine, ali je odloženo na neodređeno vreme, zbog bolesti sudije, Sulatana Feratovića.

Noći 29. decembra, 1999. godine, na njegov 29. rođendan, Dejana Nebrigića je brutalno ubio Milan Lazarov, Dejanov bivši momak i sin optuženog Vlastimira Lazarova.

U klimi koju je duboko oslabljen Miloševićev režim stvarao, ubistvo Nebrigića je iskorišćeno za još jedan napad na političke protivnike. Istražni sudija, Nedeljko Martinović, doveo je Dejanovu smrt u vezu sa anti-režimskim i anti-državnim pokretom. Martinović je izjavio da je Arkadija, koju je osnovao Nebrigić, primala novac iz inostranstva da bi promovisala porast subverzivnih sekti, koje „imaju za cilj borbu protiv naše države“. Državni mediji su zatim izveštavali o povezanosti LGBT pokreta sa uličnim protestima Saveza za promene. Savez za promene je iz straha od reakcije homofobične sredine u Srbiji, odmah odbacio povezanost sa Arkadijom. (Vidi dalje: Upotreba homofobije u politici).

Dejan Nebrigić je sahranjen 31. decembra, 1999. u Pančevu.

Književni rad[uredi | uredi kod]

Od 1991. Nebrigić je saradnik nekoliko časopisa, koji se uglavnom bave mirovnim aktivizmom ili književnošću.

Njegov prvi duži prozni tekst, koji neki nazivaju „prvim srpskim gej romanom“ (iako je u najmanju ruku peti ili šesti, u zavisnosti od toga da li se tekst Srbina iz Hrvatske pisan na srpskohrvatskom tretira kao "srpski" ili "hrvatski"), pod naslovom „Paris – New York “, objavljen je tokom 1997. u novosadskom časopisu Symposion u nastavcima na mađarskom jeziku. Naredne godine objavljen je „(para)filozofski tekst“ pod nazivom „Lavirintski rečnik“, a tokom 1998. i 1999. objavljuje poslednji prozni rad, pod naslovom „Jutarnji dnevnik“.

Godine 2001. izdavačka kuća Rende objavljuje spojeno izdanje Lavirintskog rečnika i romana Paris-New York.

Povezano[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]