Džurdži Zejdan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Džurdži Zejdan
Biografske informacije
Rođenje(1861-12-14)14. 12. 1861.
Bejrut, Bejrutski Vilajet, Osmansko Carstvo
Smrt21. 7. 1914. (dob: 52)
Kairo, Egipatski Kedivat
Obrazovanje
ŠkolovanjeSirijski protestantski koledž
Zanimanjepisac, historičar, novinar
Opus
Književni pravacnahda
Književne vrstehistorijski roman
Jezikarapski

Džurdži Zejdan (Bejrut, 14. 12. 1861. – Kairo, 21. 7. 1914), libanonski pisac, historičar i novinar. Najpoznatiji je kao jedan od predvodnika arapskog preporoda (nahda), autor prvog arapskog historijskog romana i osnivač časopisa al-Hilal u kojem je objavljivao svoje romane.

Biografija[uredi | uredi kod]

Zejdan je rođen 1861. u bejrutskoj pravoslavnoj porodici. Godine 1881. primljen je na studij medicine na Sirijskom protestantskom koledžu (danas Američki univerzitet u Bejrutu) i tamo se upoznao s idejama moderne ekonomije, sociologije, darvinizma i masonstva. Rodni grad napustio je zbog cenzure osmanskih vlasti i trajno se nastanio u Kairu. Naučno-književni časopis al-Hilal pokrenuo je 1892. i uređivao ga do kraja života. Tokom svoje književne karijere napisao je ukupno 23 historijska romana, uključujući prvi takvog žanra u arapskoj književnosti. Kritičari o njegovim romanima često nisu imali visoko mišljenje zbog trivijalne fabule, plošno ocrtanih likova i novinarskog stila, no oni su u društvu raširene nepismenosti pružali objektivnu sliku važnih događaja klasične arapske i islamske historije. Autor je i brojnih studija, najviše o arapskom jeziku i književnosti.

Opus[uredi | uredi kod]

Studije
  • Tarih al-Masunija al-Am (Generalna historija masonstva), 1889
  • Tarih al-Am (Generalna historija svijeta), 1890
  • Tarih al-Junan va al-Ruman (Historija Grčke i Rima), 1899
  • Tarih al-tamadun al-Islami (Historija islamske civilizacije), 5 tomova, 1901–1906
  • al-Arab kabl al-Islam (Arapi prije islama), 1907
  • Tarih adab al-luga al-Arabija (Historija arapske književnosti), 4 toma, 1910–1913
  • Tabakat al-umam av al-salail al-bašarija (Generacije naroda ili potomci čovječanstva), 1912
Romani
  • al-Mamluk al-šarid (Bježeći mameluk), 1891
  • Asir al-Mutamahdi (Zatočenik pretendenta Mahdija), 1892
  • Istibdad al-Mamalik (Despotizam mameluka), 1893
  • Džihad al-muhibin (Borba ljubavnika), 1893
  • al-Mansura al-Misrija (Egipatska Mansura), 1896
  • Fatat Gasan (Djevojka iz Gasana), 1897/1898
  • Adra Kurajš (Djevica iz Kurejša), 1899
  • 17 Ramadan, 1900
  • Gadat Karbala (Bitka kod Karbale), 1901
  • al-Hadžadž ibn Jusuf, 1902
  • Fath al-Andalus (Osvajanje al-Andalusa), 1903
  • Šarl va Abd al-Rahman (Karlo i Abdul-Rahman), 1904
  • Abu Muslim al-Horasani, 1905
  • al-Abasa uht al-Rašid (Rašidova sestra Abasa), 1906
  • al-Amin va al-Mamun (Amin i Mamun), 1907
  • Arus Fargana (Nevjesta iz Fargane), 1908
  • Ahmad ibn Tulun, 1909
  • Abd al-Rahman al-Nasir, 1910
  • al-Inkilab al-Usmani (Osmanska revolucija), 1911
  • Fatat al-Kairavan (Djevojka iz Kairavana), 1912
  • Salah al-Din al-Ajubi (Saladin Ajubid), 1913
  • Šadžarat al-dur (Biserno drvo), 1914

Vanjske veze[uredi | uredi kod]