Cvrčci
| Cvrčci | |
|---|---|
| |
| Tibicen linnei | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Potkoljeno: | Hexapoda |
| Razred: | Insecta |
| Podrazred: | Pterygota |
| Infrarazred: | Neoptera |
| Nadred: | Endopterygota |
| Red: | Hemiptera (Homoptera) |
| Podred: | Auchenorrhyncha |
| Infrared: | Cicadomorpha |
| Natporodica: | Cicadoidea |
| Porodica: | Cicadidae Westwood, 1840. |
Cvrčci (lat. Cicadidae) su kukci iz reda jednakokrilaca (Homoptera). Cvrčci mogu biti različite veličine. Imaju membranozna krila, usta su im podešena za bodenje i sisanje, a hrane se biljnim sokovima. Mnoge vrste imaju aparat za cvrku na prvom trbušnom pršljenu (zato su i dobili naziv cvrčci). Neke vrste skaču, a veliki broj živi u šumi. Poznatije krupne forme su: Cicada plebeja L. i Tettigia orni L. koje sredinom ljeta proizvode poznatu monotonu cvrku.
Tijelo je crno, s malo zagastožutih šara na glavi i prsima; vrlo je velik, s krilima dug do 5 cm.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kod]
Područje oko Sredozemnog mora, sjeverno do Beča; prije i u južnoj Njemačkoj.
Životni prostor i način života[uredi | uredi kod]
Žive u vrtovima i parkovima. Ispuštaju ritmičke, prodorne zvukove, posebno za vrućih popodnevnih sati. Zadržavaju se najčešće na granama. Zbog zaštitne boje tijela se teško primjećuju.
Prehrana[uredi | uredi kod]
Hrane se biljnim sokovima.
Razmnožavanje[uredi | uredi kod]
Čvrstom kratkom leglicom polažu jaja u koru niskih drvenastih biljaka. Izležene ličinke padaju na tlo, zavlače se u zemlju i sišu sok iz korijenja. Nakon godine dana izvlače se iz zemlje kao odrasli kukci.
