Cvrčci

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Cvrčci
Tibicen linnei.jpg
Tibicen linnei
Naučna klasifikacija
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Potkoljeno: Hexapoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Infrarazred: Neoptera
Nadred: Endopterygota
Red: Hemiptera (Homoptera)
Podred: Auchenorrhyncha
Infrared: Cicadomorpha
Natporodica: Cicadoidea
Porodica: Cicadidae
Westwood, 1840.

Cvrčci (lat. Cicadidae) su kukci iz reda jednakokrilaca (Homoptera). Cvrčci mogu biti različite veličine. Imaju membranozna krila, usta su im podešena za bodenje i sisanje, a hrane se biljnim sokovima. Mnoge vrste imaju aparat za cvrku na prvom trbušnom pršljenu (zato su i dobili naziv cvrčci). Neke vrste skaču, a veliki broj živi u šumi. Poznatije krupne forme su: Cicada plebeja L. i Tettigia orni L. koje sredinom ljeta proizvode poznatu monotonu cvrku.

Tijelo je crno, s malo zagastožutih šara na glavi i prsima; vrlo je velik, s krilima dug do 5 cm.

Rasprostranjenost[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje oko Sredozemnog mora, sjeverno do Beča; prije i u južnoj Njemačkoj.

Životni prostor i način života[uredi - уреди | uredi izvor]

Žive u vrtovima i parkovima. Ispuštaju ritmičke, prodorne zvukove, posebno za vrućih popodnevnih sati. Zadržavaju se najčešće na granama. Zbog zaštitne boje tijela se teško primjećuju.

Prehrana[uredi - уреди | uredi izvor]

Hrane se biljnim sokovima.

Razmnožavanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Čvrstom kratkom leglicom polažu jaja u koru niskih drvenastih biljaka. Izležene ličinke padaju na tlo, zavlače se u zemlju i sišu sok iz korijenja. Nakon godine dana izvlače se iz zemlje kao odrasli kukci.