Cvitović (Slunj)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Cvitović
Cvitović is located in Hrvatska
Cvitović
Cvitović
Cvitović na karti Hrvatske
Regija Kordun
Županija Karlovačka
Općina/Grad Slunj
Najbliži (veći) grad Karlovac
Geografske koordinate
 - z. š. 45.1388889 N
 - z. d. 15.5972222 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 362
Pošta 47240
Pozivni broj +385(0)47
Autooznaka KA

Cvitović je naselje smješteno 5 km sjeverno od Slunja. Kao administrativna jedinica Grada Slunja mjesnom odboru Cvitović pripadaju naselja Cvitović, Donja Glina, Glinsko Vrelo i Marindolsko Brdo.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj kraj nekoć je bio sjedište snažnog i mnogobrojnog plemena Ladihovića (Ladyhovich, Vladyhovych) te je pretpostavka da se i naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića. Pleme Ladihovića držalo je zemlje uz obje strane rijeke Korane prema Lađevcu, Slunju, izvoru rijeke Gline i Klokoču te je graničilo sa plemenima klokočkim, smrčkovićkim i stojmerićkim. U plemenu je bilo vlastele koja je držala kmetove, plemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac". Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići, Herendići, Sankovići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krčkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Ovu dinamičnu župu naročito su ugrožavali Turci u 16. stoljeću. Mnogo je ljudi izginulo, umrlo od boleština i gladi, odvedeno u tursko ropstvo i raseljeno u razne krajeve da bi sačuvalo vlastiti život.

U razdoblju od preko 100 godina na ovom području gotovo da i nije bilo civilnog stanovništva. Nakon Bečkog rata (1683.-1699.) ovaj kraj oslobođen je od Turaka te mnogi Ogulinsko-modruški rodovi, kao i rodovi sa šireg područja Generalskog Stola i Bosiljeva u sklopu kolonizacije naseljavaju područje ladihovićkog plemena: Radočaj (92 osobe - 21 obitelj), Turkalj (126-19), Paulić (77-15), Stipetić (47-10), Kučinić (16-3), Mlinac (20-3), Poljak (19-2), Raužan (10-1), Bogović, Šlat.

U prvim desetljećima 18. stoljeća dio obitelji doseljava s područja Dalmacije i Bosne (starosjedioci Hrvati nemuslimani, kojih je bilo po sjevernijem dijelu oko Kozare, Kamengrada, Prijedora, Sanskog Mosta, oko Dubice, Ljubije i Majdana). Može se reći da je naseljavanje ovog područja završeno s krajem 18. stoljeća, a konačnim uređenjem Vojne krajine 1746. Cvitović se našao u sastavu Karlovačkog generalata, Slunjske pukovnije, Lađevačke kumpanije br. 1.

Župa Cvitović[uredi - уреди | uredi izvor]

Pleme ladihovićko sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv. Nikole u Cvitoviću (Ladihoviću), sagrađene na brdu Brkašica (n/m 361 m). Župna crkva spominje se u sastavu drežničke županije 1344.. U kolovozu 1582. uz Kremen grad Turci razaraju i crkvu od koje ostaje samo zvonik koji je služio za stražarnicu. Posljednji župnik spominje se u Ladihovićima 1574. te je i on valjda doživio propast župe i plemena.

Po oslobađanju od Turaka, Cvitović je od 1720. uz Blagaj i Lađevac u sastavu slunjske župe, od koje se odvaja i postaje samostalna župa 1790.. Prvi župnik nakon obnove župe bio je Joakim von Stauber (1792) koji je pripadao redu pavlina. Cvitovčani su dozidali k starom tornju crkvu koja je služila za župnu. Više je puta dograđivana i popravljana. Tek 1905. za župnika Fabeka izgrađena je današnja župna crkva. Tijekom Domovinskog rata, crkva je zbog lociranosti na vidnom mjestu, često bila meta velikosrpskih granata 1991..

Nakon okupacije slunjskog područja u studenom 1991. i progona gotovo cjelokupnog katoličkog življa, pobunjeni Srbi su ju zapalili 18. ožujka 1992.. Nakon vojno-redarstvene operacije Oluja i povratka stanovništva, obnavljana je od 1996. do 2001. .

Kapela sv. Valentina pokraj župnog stana spominje se 1842. Gradili su je seoski majstori u vremenima oskudice te su radovi izvedeni nekvalitetno. U derutnom je stanju i čeka temeljitu obnovu. Župni stan sagrađen je 1764.. Zub vremena ga je nagrizao i bio je u derutnom stanju sve do 1989. kad je temeljito obnovljen. Za vrijeme srpske agresije opustošen je te je opet obnovljen nakon povratka 1995. godine.

Župa je u sastavu slunjskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Prema statističkim podacima župe za 2006. u istoj je 957 katolika (959 stanovnika) u 348 obitelji. Od 13. listopada 2009. župom upravlja vlč. Antonio Čutura.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Po popisu stanovništva 2001. samo naselje Cvitović ima ukupno 362 stanovnika (182 muška i 180 ženskih).

Prema dostupnim podacima kretanje broja stanovnika u naseljima mjesnog odbora Cvitović bilo je slijedeće:

1830. 1857. 1869. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1961.
Cvitović 371 618 546 593 577 597 473 511 572 539
Marindolsko Brdo 134 132 172 143 177 174 133 155 162 179
Glinsko Vrelo 171 182 177 222 218 226 163 197 212 230
Donja Glina 142 119 130 149 145 147 99 128 135 110

Društva[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Franz de Paula Julius Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine,
  • Radoslav Lopašić: Uspomena na put u Slunjsku krajinu,
  • Radoslav Lopašić: Gradovi oko Kupe i Korane,
  • Hrvoje Salopek: Ogulinsko-modruški rodovi,
  • Milan Radeka: Kordun u prošlosti,
  • Mile Bogović: "Mostovi" - godišnjak slunjskog dekanata (tekstovi).

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]