Csepel (okrug)
Csepel
| |
|---|---|
 | |
| distrikti | Csepel-Belváros, Csepel-Kertváros, Csepel-Ófalu, Csepel-Rózsadomb, Csepel-Szabótelep, Csillagtelep, Erdőalja, Erdősor, Gyártelep, Háros, Királyerdő, Királymajor, Szigetcsúcs |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Szilárd Németh |
| Površina | |
| - Ukupna | 25.75 km² [1] |
| Stanovništvo (2015.) | |
| - Grad | 76,824[1] |
| - Gustoća | 2,983.5 stan./km² [1] |
| Službene stranice Csepel Önkormányzat | |
Csepel (čita se Čepel) je popularno ime za XXI. okrug mađarskog glavnog grada - Budimpešte ali i za istoimeni otok. On se službeno zove XXI. Okrug Budimpešte (mađarski: Budapest XXI. kerülete). Taj okrug je 2015. imao 76,824 stanovnika, koji su živjeli na površini od 25.75 km².[1]
Karakteristike i historija[uredi | uredi kod]
Okrug Csepel leži na jugu Budimpešte, na sjeveru istoimenog dunavskog otoka Csepel, na površini koja pokriva oko 10 % otoka. Upravo zbog toga je i jedini budimpeštanski okrug koji ne pripada ni Budimu ni Pešti
Csepel je odlično povezan sa centrom grada, linijom metroa H7 i mostovima sa susjednim okruzima Ferencváros i Pesterzsébet, a do najužnijeg prekodunavskog okruga Soroksár prometuje trajekt.
Svoje ime Csepel po legendi duguje po Csepelu (ili Sepeltőlu) konjušaru kralja Arpada, koji je tu imao svoju prvu utvrdu i rado je boravio na njemu.[2]
Otok je nakon protjerivanja Osmanlija u 17. vijeku, pripao Eugenu Savojskom koji ga je naselio njemačkim i srpskim kolonistima.[2]
Krajem 19. vijeka i početom 20. vijeka Csepel je izrastao u industrijsko predgrađe Budimpešte, a danas se pretvara u jeftiniju stambenu zonu mađarske metropole. Okrug Csepel je službeno postao dio Budimpešte 1950.
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Budapest City” (engleski). City population. Pristupljeno 14. 07. 2016.
- ↑ 2,0 2,1 „Csepelsziget” (mađarski). A Pallas Nagy Lexikona. Pristupljeno 13. 05. 2016.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Csepel Önkormányzat (hu)
Okruzi Budimpešte | ||
|---|---|---|
|  | |
