Prijeđi na sadržaj

Crvena Hrvatska

Izvor: Wikipedija
Za drugu upotrebu, v. Crvena Hrvatska (časopis).

Ovaj članak je dio serije
Historija Hrvatske

Slika Otona Ivekovića: Krunidba kralja Tomislava
Rana historija
Prije Hrvata
Srednjovjekovna historija
Panonska Hrvatska
Primorska Hrvatska
Hrvatsko Kraljevstvo
Unija s Ugarskom
Habsburška vladavina
Hrvatska u 20. vijeku
Kraljevina SHS/Jugoslavija
Banovina Hrvatska
Drugi svjetski rat u Hrvatskoj
Nezavisna Država Hrvatska
ZAVNOH
SFRJ
Moderna Hrvatska
Rat u Hrvatskoj
Poratna Republika Hrvatska
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Crvena Hrvatska u ponekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone.

Krajevi od Istre do Valone u Albaniji su koje su naselili Goti, su podijeljeni na Duvanjskom saboru 753. bili razdijeljeni na dvije hrvatske samoupravne jedinice: Bijelu (zapadnu) Hrvatsku od rijeke Raše u Istri do rijeke Cetine u današnjoj Dalmaciji, te Crvenu (južnu) Hrvatsku od Cetine do Valone i gorja Himare u Albaniji. Crvena Hrvatska bila je na Duvanjskom saboru razdijeljena na samoupravne pokrajine: Zahumlje, Travunju, Duklju i Ilirik. Od tada ove pokrajine činile su izvjesno vrijeme jednu državnu cjelinu, manje više između sebe povezanu.

Ljetopis popa Dukljanina

[uredi | uredi kod]

Prema Ljetopisu popa Dukljanina (glava XI.) razdioba na Duvanjskom saboru 753. godine je izgledala ovako:

Bijela Hrvatska: "Poslije ovoga prema sadržaju privilegija, koje su pročitane pred narodom, napisao je privilegije, podijelio pokrajine i oblasti svoga kraljevstva, i njihove granice i krajeve na ovaj način: prema toku voda koje teku sa planina i ulijevaju se u more na južnoj strani imenova Primorje, a prema vodama koje sa planina teku ka sjevernoj strani i ulijevaju se u veliku rijeku Dunav, nazvao je Srbija. Zatim je primorje podijelio u dvije pokrajine: od mjesta Dalme đe kralj tada boravljaše, i đe je bio sabor, sve do Vinodola nazva Bijelom Hrvatskom, za koje se kaže i donja Dalmacija".

Crvena Hrvatska: "Isto tako od navedenog mjesta Dalme sve do grada Bamblone, koji se sada zove Drač nazvao je Crvena Hrvatska, za koju se jos kaže Gornja Dalmacija. I kao što je u donjoj Dalmaciji ustanovio Salonitansku crkvu kao mitropoliju, na isti način u Gornjoj Dalmaciji su Dukljansku crkvu, prema drevnom pravu, uredili mitropoliju".

Andrija Dandolo

[uredi | uredi kod]

Andrea Dandolo je napisao dvije knjige o povijesti Venecije u kojoj je i Kronika Dalmacije o Hrvatskoj u kojoj spominje podjelu Hrvatske na:

Latinski:" Svethopolis rex Dalmacie... in plano Dalme coronatus est et regnum suum Dalmacie in IIIIor partes divisit... A plano intaque Dalme usque Ystriam, Chroaciam Albam, vocavit, et a dicto plano usque Duracium, Chroaciam Rubeam, et versus montana, a flumine Drino usque Maceodoniam, Rasiam; et a dicto flumine citra Bosnam nominavit... Moderni autem maritimam totam vocant Dalmaciam, montana autem Chroatiam..."

Hrvatski:"Svetopulk( Ljetopis popa Dukljanina- Kralj Budimir), kralj Dalmacije... na Duvanjskom polju krunjen je i kraljevstvo svoje Dalmacije razdijeli na četiri dijela... Od polja naime Duvanjskoga do Istre nazva Bijelom Hrvatskom, i od toga polja do Drača (u Albaniji) Crvenom Hrvatskom; a planinski dio od rijeke Drine do Makedonije nazva Raškom, i od te rijeke ovamo, Bosnom ... Moderni pak cijelo primorje zovu Dalmacijom, a planinski dio Hrvatskom"

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Mandić, Dominik: Hrvati i Srbi dva stara različita naroda, 1990., Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske
  2. Mandić, Dominik: Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora, 1972., Rim, ZIRAL
  3. Štedimlija, Savić Marković: Crvena Hrvatska, 1991., Split, Laus (pretisak izdanja iz 1937. godine)
  4. Bjelovucic, Nikola Zvonimir: Crvena Hrvatska i Dubrovnik, Matica hrvatska, Zagreb, 1929.
  5. Bjelovucic, Nikola Zvonimir: Hrvati Uz Obalu Od Neretve Do Bara, Zagreb, 1930.
  6. Klaic, Vjekoslav: Crvena Hrvatska i Crvena Rusija, Zagreb, 1927.
  7. Djodan, Sime: Crvena Hrvatska - Dubrovnik i Boka Od Kotora, Meditor - Prom, Zagreb, 2003.
  8. Lorkovic, Mladen: Narod i Zemlja Hrvata, Zagreb, 1939., reprint Zagreb, 1996.
  9. Dabinovic, Antun: Hrvatska Drzavna i Pravna Povijest, Zagreb, 1940., reprint Zagreb, 1990.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]