Do Drugog srpskog ustanka Crnče (tada Crnča) se nalazilo u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Crnče ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadalo Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva. Selo je nosilo ime Srnče zbog uobicajno prisutnih srna, ali je zbog teškog izgovora promenjeno u Crnče. Tokom Drugog svetskog rata u selu se nalaze odredi Jugoslovenske vojske koji bivaju zarobljeni. Zbog slabog prisustva Nemačke vojske na prostoru sela Crnča i okolnih sela pojavljuju se razbojnici koji pljačkaju zlato i napadaju stanovništvo. Razbojnici su kasnije bili streljani od strane četničkog vojnog odreda čije se skrovište nalazilo u podnožiju Crnog Vrha a oteto bogatsvo biva zakopano i skriveno u selu Crnče do dana danas. Četnicke snage se kasnije povlače nakon dolaska partizanskih jedinica sa Crvenom Armijom. Selo se tokom 50-tih i 60-tih brzo razvijalo, pojedini meštani bili su na višim pozicijama u komunistickoj partiji Jugoslavije. Tokom 90-tih Crnče i okolna mesta bivaju upleti u unakrsnoj vatri. NATO alijansa bombardovala je polozaje Jugoslovenske vojske na crnom vrhu i u Vinorači a rakete (tomahawk) su prolazile iznad kuća meštana.
U naselju Crnče živi 219 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 51,0 godina (47,9 kod muškaraca i 53,8 kod žena). U naselju ima 94 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,64.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
↑Popović, Ljubodrag. Zoran Marković. ur (srpskom). Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823. Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-27. Pristupljeno 12.07.2012.
Popović, Ljubodrag. Zoran Marković. ur (srpskom). Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823. Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. 86-902609-5-1. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-27. Pristupljeno 12.07.2012.