Crkva sv. preobraženja (Sarajevo)

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Crkva sv. preobraženja)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Crkva Sv. Preobraženja u Novom Sarajrvu

Crkva Sv. preobraženja, poznata i kao Crkva na Staroj stanici, u naselju Pofalići, opština Novo Sarajevo, je crkva Srpske pravoslavne crkve i pripada Dabrobosanskoj mitropoliji.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Za potrebe gradnje uzet je već gotov projekat beogradskog arhitekte Aleksandra Deroka, koji je u Sarajevu uradio i projekat za Kapelu Vidovdanskih heroja, ispod koje se nalaze posmrtni ostaci pripadnika Mlade Bosne, učesnika u Sarajevskom atentatu.

Deroko je projekat načinio u mediteranskom stilu, a uzor mu je bila Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u mjestu Ras nedaleko od Novog Pazara, izgrađena krajem 8. ili početkom 9. stoljeća, najstarija crkva u Srbiji.

Prvobitno je projekat bio namijenjen za gradnju crkve u Splitu, pa otud i njegov mediteranski stil. Međutim, gradnja crkve u Splitu otkazana je u posljednji čas, nakon što je već bio položen kamen temeljac, pa je projekat iskorišten za gradnju hrama u Sarajevu.

Gradnja je završena početkom 1940, a hram je osvešten 8. septembra iste godine, uz veliko slavlje kojem je prisustvovalo oko 50.000 vjernika iz svih krajeva Kraljevine Jugoslavije, brojni episkopi, gosti drugih vjera, predstavnici vlasti.

U Drugom svjetskom ratu, vlasti Nezavisne države Hrvatske opljačkale su i zatvorile crkvu.

Znatno je oštećena i tokom Rat u Bosni i Hercegovinirata od 1992. do 1995. godine. Nakon rata je temeljno obnovljena, pa danas se ova crkva smatra jednim od najljepših hramova u Dabrobosanskoj eparhiji.

Od otvorenja crkve do danas, uz izuzetak ratnih perioda, u ovom hramu se svakog 19. augusta proslavlja praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je krsna slava Crkve. Tada se po prvi put u godini iznosi i blagosilja novi rod grožđa, a vjerovanje je da se uz ovaj praznik preobražava čitava priroda, najavljujući dolazak jeseni. Od kraja rata do 2016. desilo se više od 40 napada na ovu crkvu. Većina napada ostala je neriješena, a počinioci su prošli nekažnjeno. u dva navrata iz nje su ukradene ikone. [2]

Opis[uredi | uredi kod]

Crkva je izgrađena u kružnom tlocrtu, od bijelog krečnjaka, sa skrivenim zvonikom i arkadama u fasadi. Pokrivena je mediteranskim crijepom – ćeremitom, a crkveni interijer oslikao je poznati crnogorski slikar Jovan Zonjić.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Vesna Mušeta-Aščerić, Srednjovjekovna naselja na mjestu današnjeg Sarajeva, Prilozi historiji Sarajeva, radovi sa naučnog skupa "Pola milenija Sarajeva" održanog od 19. do 21. marta 1993. godine, str. 35-46.
  • Đoko Slijepčević, Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munhen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.

Reference[uredi | uredi kod]