Crkva sv. Save u Bileći

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Crkva Svetog Save u Bileći nalazi se u opštini Bileća, Bosna i Hercegovina. Pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, i Eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 22. jula 2006. godine, donijela je odluku da se crkva proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Historija[uredi | uredi kod]

Crkva Sv. Save u Bileći je sagrađena 1896. godine. Pisanih istorijskih podataka o objektu crkve nema.

Opis[uredi | uredi kod]

Prema konceptu prostorne organizacije, crkva Sv. Save u Bileći pripada tipu jednobrodne crkve sa pripratom, naosom i oltarskim prostorom. U arhitektonskom smislu crkva je građena u eklektičkom stilu, pravougaone osnove, sa spolja trostranom, a iznutra polukružnom apsidom, jednostavnim izduženim i lučno završenim prozorima i kamenim portalom.

Crkva ima pravougaonu osnovu. Dimenzije stranica oko 9,5 x 22,0 m. Na istočnoj strani se nalazi apsida koja je sa spoljne strane trostrana, a sa unutrašnje polukružna. Visina, mjerena od nivoa terena do krovnog vijenca, iznosi oko 9,0 m.

Na vrhu zabatnog zida zapadne fasade, na dijelu sljemena krova, nalazi se zvonik na preslicu. Zvonik je izrađen od dva tornjića između kojih je prostor u kom je smješteno jedno zvono sa kamenim krstom na vrhu.

Oltarski prostor od prostora naosa je odvojen zidanim ikonostasom. Za tri stepenika je uzdignut od prostora naosa. Čine ga tri polukružne niše. Njegova dubina iznosi oko 4,5 m. Središnje mjesto u oltaru zauzima časna trpeza.

Ikonostasna pregrada je smještena u lučni otvor između oltara i naosa crkve.

Zidne slike na ikonostasnoj pregradi i dvije zidne slike na pomenutom lučnom otvoru tokom 2004. godine izradio je Bogoljub Arsenijević.

U crkvenom dvorištu, sjeverno od crkve, nalazi se spomenik žrtvama Prvog svjetskog rata. Spomenik je napravljen u obliku stepenasto izduženog obeliska po kom su ispisana imena žrtava.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ljiljana Ševo, Pravoslavne crkve i manastiri u Bosni i Hercegovini do 1878. godine, Glas srpski, Grad Banja Luka, Banja Luka, 2002.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Crkva sv. Save”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016. [mrtav link]