Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Gračanici (BiH)

Hram Vaznesenja Gospodnjeg, u Gračanici, Bosna i Hercegovina, pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi i eparhiji zvorničko-tuzlanskoj. Gradnja crkve započeta je 1921 i završena 1926. godine. Na sjednici održanoj od 2. do 4. septembra 2013. godine u Sarajevu, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku da se crkva sa ikonostasom proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), i Ljiljana Ševo i Tina Wik.

Opis

Crkva pripada tipu krstoobrazne kubične građevine sa kupolom, dva zvonika na zapadnoj strani i apsidom na istočnoj strani. Gabaritne vanjske mjere iznose 19,12 x 13,16 metara.

Nad centralnim prostorom naosa uzdiže se kupola, visine do tjemena oko 17,00 metara i unutrašnjeg radijusa oko 3,00 metara. Tambur kupole je sa unutrašnje strane kružnog, a spolja šesnaetostranog presjeka.

Zidno slikarstvo

Živopis je izveden u periodu od 1986. do 1989. godine. Hram je živopisao akademski slikar Dimitrij Ridžiski, iako bez teološke naobrazbe poštivao je tematski program živopisa, ali i ikonografske kanone uopće. Prostor zida bez zidnih slika prekriven je šablonskim ukrasima (uglavnom prepleti i križevi). Zidne slike su od ostatka zida odvojene iluzijom okvira.

Ikonostas

Jednostavan ikonostas u cijelosti je očuvan, a potječe iz vremena gradnje same crkve (dimenzija približno 6,30m x 5,20m). Izveden je od drveta i ukrašen jednostavnom profilacijom koja sugerira arhitektonski element stub čija je funkcija razdvajanje polja sa ikonama. Konstrukcija ikonostasa je ukrašena i sa šest istovjetnih duborezbarenih lučnih vijenaca koji se nalaze iznad ikona te šest krstova u donjem dijelu prve zone. Ikonostas nosi dvanaest ikona koje su raspoređene u dvije pravolinijske horizontalne linijae. Odražava duh neoklasicizma dok su ikone pod utjecajem ruskog baroka.

Literatura

• Omer Hamzić, Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata, Travnik, 2012.
• Đoko Slijepčević, Historija Srpske pravoslavne crkve, II knjiga, Od početka XIX vijeka do kraja Drugog svjetskog rata, Munchen, 1966. (korištene usluge biblioteke Bošnjačkog instituta, fondacija Adila Zulfikarpašića-Sarajevo), 1966.