Cort Aslakssøn

Cort Aslakssøn (Bergen, 1564 – Kopenhagen, 1624) bio je norveški astronom, teolog i filozof.

Život

Rođen je u Bergenu (Norveška), sin Aslaka Magnussøna i Christine Jacobsdatter, rano je ostao siroče. Isticao je se kao darovit i potom je dobio potporu za školovanje Jensa Pederssøna Schjelderupa, biskupa Bergena.
Godine 1578. biskup ga je poslao u školu u Malmöu, odakle je se 1584. upisao na Univerzitet u Kopenhagenu. Ovdje je zahvaljujući potpori kaptola u Bergenu studirao na svim fakultetima, uključujući medicinu i pravo, te postao znanstvenik na cijelom području suvremene znanosti.

Od 1590. do 1593. radio je kao pomoćnik astronoma Tycha Brahea u Venu, čijim se mora smatrati najvjernijim i najdarovitijim učenikom. Godine 1593. je magistrirao a zatim je otputovao u inozemstvo uz pomoć kraljevske spomenute stipendije i kao suputnik dvojice mladih plemića, 15-godišnjeg Otta Steensena Brahea i jednogodišnjeg Jensa Sparrea. Tijekom svog putovanja, koje je trebalo trajati otprilike šest godina, bio je njihov «turističko–kulturalni» vodič i boravio na sveučilištima u Wittenbergu i Rostocku, zatim duže u Herbornu, kasnije u Siegenu, Heidelbergu, Baselu, Ženevi, Parizu, Orléansu, Oxfordu, Cambridgeu, Edinburghu i St. Andrewsu. Ukupno je studirao na 13 sveučilišta.

Godine 1597. objavio je u Siegenu djelo De natura cæli triplicis (posvećeno Tychou Braheu), osebujan pokušaj spajanja biblijskog imaginarnog svijeta sa modernom prirodnom znanošću. Filozofski je bio pod utjecajem ramizma, a teološki kalvinizma, napose uz boravak na nekoliko reformiranih učilišta. Stoga je neko vrijeme nakon povratka se zaposlio kao profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu (1600), kao prvi Norvežanin na takvom položaju nakon reformacije. Počeo je, prema tadašnjem običaju, kao professor pedagogicus sa predavanjima o latinskom jeziku i poeziji. Godine 1602. preuzeo je mjesto profesora grčkog, te je zamjenivši jednog kolegu tokom jedne godine, predavao i hebrejski i izdao gramatiku na ovom jeziku za pouku početnicima. Njegov udžbenik iz potonjeg postao je široko distribuiran u Europi. Hodine 1607. naslijedio je katedru teologije od Jørgena Dybvada, a iste je godine i doktorirao. Pritom je se našao u teškoj poziciji koja mu je priredila nemale neugodnosti i poniženja. Bio je izvrsno sposoban u određenim područjima, posjedovao je i sposobnost učenja i vrlo plodnu kreativnost, no njegov teološki i crkveni položaj nije ostavio najbolji dojam tako da je od polu-kalviniste morao postati strogi luteranac. Naime bio je u stalnom sukobu s Hansom Poulsenom Resenom (1561-1638). Resen je bio prilično moćan ideolog svog vremena i postavio je sebi životnu zadaću afirmirati luteransku doktrinu u njezinoj čistoći. Vrlo žestok doktrinarni sukob je izbio oko 1611–1614. Aslaksen je također među ostalim bio pozvan pred povjerenički sud u Koldingu 1614. i nešto kasnije je morao Resenu pismeno objasniti svoj teološki stav.

Godine 1603. oženio je Barbaru Olufsdatter (oko 1586–1628), kćer vijećnika i gradonačelnika Kopenhagena Olufa Mortensena. Imali su nekoliko djece ali samo ih je dvoje preživjelo djetinjstvo. Položaj profesora teologije je održao do svoje smrti 1624. Umro je u Kopenhagenu 1624. godine i pokopan je u katedrali od Kopenhagena.

Opus

Nadgrobnica Corta Aslakssøna u Kopenhagenu.

Cort Aslakssøn objavio je brojne tekstove na raznim temama. Njegovo glavno djelo, De natura cæli triplicis (O trostrukoj prirodi neba), objavljeno je 1597. Tri neba u pitanju su nebo zračno, zvjezdano nebo i iznad neba gdje prebivaju Bog i blaženici. Djelo promišlja prirodnu filozofiju, teologiju i tadašnju astronomiju zajedno na neovisni način. Između ostalog, on se temeljito protivi prevladavajućem teološkom stajalištu da su zvijezde učvršćene na nebeskom svodu. Djelo je bilo posvećeno Tychou Braheu, iako se on priklonio Kopernikovom gledištu. Ostala značajna djela uključivala su Grammaticæ Hebrææ libri duo (1606), Physica et Ethica Mosaica (1613) i Historiske Beskriffuelse Om den Reformerede Religion (1622).

Godine 1622. je objavio teološki i povijesni opis reformirane vjere. Za Aslaksena je reformacija bila novi početak u historiji, nalik na egzodus iz Egipta, a Luther je bio prekretnica reformacije. Polazna točka za ovaj rad je bilo jubilarno predavanje 1617. godine na obilježavanju stote obljetnice proboja reformacije.
Aslakssen je također pisao knjige o jeziku i bio je poznat kao dobar govornik. Njegova su djela dobila široku cirkulaciju u protestantsko-reformiranom području Europe, a stavljena su na Spisak zabranjenih knjiga tako od strane rimske kako od španjolske inkvizicije.

Glavna djela

• De natura cæli triplicis (1597)
• Grammaticæ Hebrææ libri duo (1606)
• Physica et Ethica Mosaica (1613)
• Historiske Beskriffuelse Om den Reformerede Religion (1622)