Congal Cennmagair

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Congal Cennmagair (? - 710) bio je irski vladar, i, po tradiciji, veliki kralj Irske. Pripadao je klanu Cenél Conaill, sjevernom ogranku plemena/dinastije Uí Néill. Njegov otac Fergus Fanát nije bio veliki kralj, ali njegov djed Domnall mac Áedo (u. 642) jest.[1]

Congalov prethodnik je bio Loingsech mac Óengusso, njegov rođak, koji je ubijen 703. Congal je kao kralj vladao od 703. do 710.[2]

Congal je bio jedan od jamaca Adomnánovog "zakona nevinih"—Cáin Adomnáin— dogovorenog na Sinodu u Birru 697. On je drugi svjetovni jamac iza Loingsecha; u dokumentu se navodi kao kralj Tyrconella, iako je možda riječ o naknadno pridodanoj tiuli.[3]

Vladavine Loingsecha i Congala su predstavljale vrhunac moći klana Cenél Conaill, koje su potom zasjenili pripadnici suparničkog klana Cenél nEógain. Oba klana su se pokušavala proširiti na Connacht, sa različitim rezultatima. Loingsech je pri svom pokušaju poginuo, dok je Congal godine 707. izvojevao veliku pobjedu na connachtskim kraljem Indrechtach mac Dúnchadom, koji je tada poginuo.[4] Congal nije lično učestvovao u bitci, ali Loingsechov sin Fergal jest.

Iste godine je Congal vodio pohod i u Leinsteru.[5] Keatingova Foras Feasa ar Éirinn bilježi da je tada spalio crkvu u Kildareu, te implicira da je to dovelo do njegove smrti.[6]

Congal je iznenada umro 710. Glosa u Annals of Ulster dodaje da je to prouzročio epileptički napad.[7] Congal je iza sebe ostavio sinove, ali nijedan od njih nije ostavio većeg traga u historiji. To su bili Flann Gohan (u. 732) i Conaing (u. 733), obojica poginuli u borbi Cenél Conailla i Cenél nEógaina, te sin Donngal (u. 731).[8] Na mjestu velikog kralja ga je naslijedio još jedan sjevernjak, Fergal mac Máele Dúin (u. 722) iz klana Cenél nEógain.

Fusnote[uredi | uredi kod]

  1. Francis J.Byrne, Irish Kings and High-Kings, Table 4
  2. Laud Synchronisms mu daje vladavinu od 6, dok Book of Leinster i Rawlinson Genealogies daju 8 godina
  3. T.M. Charles-Edwards, Early Christian Ireland, pg.539
  4. Annals of Ulster AU 707.2
  5. Annals of Ulster AU 707.7
  6. Geoffrey Keating. History of Ireland, Book II, pg.143
  7. Annals of Ulster AU 710.3
  8. Annals of Ulster, AU 732.10, 733.3

Literatura[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]