Chorotega

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Chorotega (Čorotegi), skupni naziv indijanskim plemenima raspršenim kroz Srednju Ameriku od južnog Hondurasa, odnosno od zaljeva Fonseca na jug do zaljeva Nicoya u Kostariki. Lingvistički Čorotegi se sa meksičkim Chiapanecima povezuju u porodicu Chorotegan ili Manguean. Svi njihovi jezici nestali su u 18. (Kostarika) i 19. stoljeću (Nikaragva).

Plemena[uredi - уреди | uredi izvor]

Chorotegi su se kroz svoju povijest dijeli na više plemena ili lokalnih skupina koja su govorila srodnim jezicima. Među njima se razlikuju:

  • Chorotega vlastiti, ?
  • Choluteca, sa zaljeva Fonseca u Hondurasu.
  • Mangue, na pacifičkoj obali Nikaragve, podijeljeni na plemena
  • Orotiña, najjužnija gripa plemena sa zaljeva Nicoya u Kostariki:
    • a) Nicoya, na poluotoku Nicoya
    • b) Orisi ili Orosi, južno od jezera Nicaragua.

Kultura i povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema ranim španjolskim kronikama skupine Čorotega migriraju prema jugu davno prije dolaska bijelih konkvistadora tjerajući domaća plemena sa svog novog staništa, proširivši se tako sve do u Kostariku. bili su naoružani lukom i strijelom i štitili se u ratu pamučnim oklopima. Neki njihovi običaji i svakako su potjecali od razvijenijih Nahua sa sjevera, kao što su ljudska žrtvovanja. Imali su cijeli panteon bogova koje su obožavali u posebno izgrađenim svetištima. Odlikovali su se i osebujnim lončarskim proizvodima. Odličnici Čorotega su se tatauirali (tetovirali), a prakticirali su i tjelesna samosakaćenja ušiju, jezika i genitalija. Bili su lovci, ribari i biljogojci.

Populacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Etnička populacija 2000. iznosi 795