U turskim popisima iz 15. veka Cerje se ne spominje. U popisu 1564. godine pominje se pod sadašnjim nazivom sa 26 domaćinstava i 16 neoženjenih i to kao vlaško selo s primićurom Manilom, sinom Boje. Asimilacija seljana u srbo-hrišćansku raju verovatno je obavljena u 16. i 17. veku. Kasnije se gube podaci o Cerju da bi bilo spomenuto 1835. i 1841. godine u vezi sa narodnom bunom. U ovoj drugoj ustaničkoj godini, zajedno sa ostalim pobunjenim selima (121 selo u niškom kraju), i Cerje je bilo spaljeno.
Cerje je oduvek imalo veliki atar, pa su njegova zadružna domaćinstva, pored zajedničke seoske zemlje, i u turskom i u postturskom periodu imala krupne posede, veće od 10 hektara. Ali i pored toga Cerje je u ekonomskom pogledu predstavljalo siromašnije selo, orijentisano predominantno na ekstenzivno planinsko stočarstvo i prodaju šumskog drveta. Cerje je najjače stočarsko selo na sektoru planine Kalafat, s brojnim pojatama. S ovih pojata do 1940. godine nošeno je mleko za kačkavaljadžinicu na potesu zvanom Krst, gde su se u jednoj sezoni proizvodila oko dva vagona kačkavalja. Osim svojih, ovčari Cerja su tokom leta čuvali ovce i domaćinstava iz drugih sela. Posle Drugog svetskog rata, već od 1955/60. godine nastupile su značajnije tendencije iseljavanja radno sposobnog stanovništva, s postepenim zastarevanjem sela (staračka domaćinstva). Istovremeno, većina odseljenih i dalje drži svoje posede na selu razvijajući time mešovitu privredu.
U cerjanskom ataru, godine 1953., kada se posle jedne velike kiše oburvao ulaz, otkrivena je do tada nepoznata Cerjanska pećina. Više kilometara ove pećine istraženo je naredne, 1954. godine, a zatim su je sistematskije ispitivali i naši poznati speleolozi (dr J. Petrović, dr Ž. Martinović).
Prema podacima popisa u Cerju je 1971. godine živelo 99 poljoprivrednih, 50 mešovitih i 4 nepoljoprivredna domaćinstva.
Krajem 19. veka (1895. godine) Cerje je selo sa 53 zadružna domaćinstva i 600 stanovnika, a 1930. godine u njemu su živela 103 domaćinstva i 731 stanovnik.
U naselju Cerje živi 272 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 50,9 godina (49,8 kod muškaraca i 52,0 kod žena). U naselju ima 121 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,53.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
| Etnički sastav prema popisu iz 2002. |
| Srbi |
|
306 |
100.0% |
| nepoznato |
|
0 |
0.0% |
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
|
m |
|
|
ž |
| ? |
1 |
|
|
7 |
| 80+ |
7 |
|
|
8 |
| 75-79 |
7 |
|
|
14 |
| 70-74 |
13 |
|
|
14 |
| 65-69 |
19 |
|
|
16 |
| 60-64 |
18 |
|
|
18 |
| 55-59 |
12 |
|
|
14 |
| 50-54 |
7 |
|
|
6 |
| 45-49 |
9 |
|
|
7 |
| 40-44 |
13 |
|
|
8 |
| 35-39 |
13 |
|
|
1 |
| 30-34 |
9 |
|
|
5 |
| 25-29 |
5 |
|
|
8 |
| 20-24 |
7 |
|
|
3 |
| 15-19 |
5 |
|
|
4 |
| 10-14 |
1 |
|
|
2 |
| 5-9 |
3 |
|
|
9 |
| 0-4 |
7 |
|
|
6 |
| prosek |
49.8 |
|
|
52.0 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
142 |
167 |
165 |
153 |
142 |
133 |
121 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
34 |
46 |
13 |
11 |
6 |
10 |
1 |
- |
- |
- |
2.53 |
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
| Godina popisa |
1948. |
1953. |
1961. |
1971. |
1981. |
1991. |
2002. |
| Broj domaćinstava |
145 |
34 |
88 |
16 |
7 |
- |
133 |
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
| Broj članova |
1 |
2 |
3 |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 i više |
Prosečan broj članova |
| Broj domaćinstava |
9 |
87 |
33 |
4 |
- |
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
| Pol |
Ukupno |
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
Ribarstvo |
Vađenje rude i kamena |
Prerađivačka industrija |
Proizvodnja i snabdevanje... |
Građevinarstvo |
Trgovina |
Hoteli i restorani |
Saobraćaj, skladištenje i veze |
| Muški |
85 |
42 |
- |
- |
11 |
2 |
4 |
7 |
- |
5 |
| Ženski |
30 |
23 |
- |
- |
2 |
- |
- |
2 |
- |
- |
| Oba |
115 |
65 |
- |
- |
13 |
2 |
4 |
9 |
- |
5 |
| Pol |
Finansijsko posredovanje |
Nekretnine |
Državna uprava i odbrana |
Obrazovanje |
Zdravstveni i socijalni rad |
Ostale uslužne aktivnosti |
Privatna domaćinstva |
Eksteritorijalne organizacije i tela |
Nepoznato |
| Muški |
- |
- |
2 |
- |
2 |
9 |
- |
- |
1 |
| Ženski |
- |
1 |
- |
2 |
- |
- |
- |
- |
- |
| Oba |
- |
1 |
2 |
2 |
2 |
9 |
- |
- |
1 |
Do naselja se može doći prigradskom autobuskom linijom PAS Niš—Cerje (linija br. 14A).
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
- Enciklopedija Niša: Priroda, prostor, stanovništvo; izdanje Gradina - Niš, 1995.g. pp. 287.