Centurijska skupština
| Drevni Rim | |||
Članak je dio serije: |
|||
|
|
|||
| Periodi | |||
|---|---|---|---|
| Rimsko Kraljevstvo 753. pne. – 510. pne. Rimska Republika |
|||
| Redovni magistrati | |||
|
|
|||
| Izvanredni magistrati | |||
|
|
|||
| Titule | |||
Imperator
|
|||
| Institucije i pravo | |||
|
|||
|
Druge države |
Centurijska skupština (lat. Comitia centuriata) u starom Rimu je bila sazivana od strane bivših magistrata (konzuli, diktatori, pretori). Sakupljale su se po centurijama - vojnim i ekonomskim razredima pod punom ratnom opremom u bojnom redu i sazivane su izvan gradskih zidina. Svaka centurija je nosila jedan glas, odluka im je bila lex tj. zakon koji je stupao na snagu tek nakon što ga odobri senat. Posle izdavanja Hortezijevog zakona iz 287. pne., odluke plebsa po tribunskim skupštinama su izjednačene sa centurijanskim. Zakonodavna delatnost prelazi na tributske skupštine i one su izabrale prve konzule. Po Servijevom uređenju presudan značaj u tim skupštinama imali su građani sa visokim imovinskim cenzusom.
Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]
Nedovršeni članak Centurijska skupština koji govori o historiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.