Katalonija

Za samoproglašenu državu u jugozapadnoj Evropi vidi Katalonska Republika.

Comunitat Autònoma de Catalunya
Comunautat Autònoma de Catalonha
Comunidad Autónoma de Cataluña
Autonomna zajednica Katalonija

Barjak Grb
Glavni grad	Barcelona
Površina  – Ukupno	32.114 km²
Stanovništvo  – Ukupno (2005.)  – Gustoća naseljenosti	6.995.206  218,73stan./km²
Statut autonomije usvojen	18. prosinca 1979. (18. lipnja 2006. na referendumu odobren novi statut)
ISO 3166-2	ES-CT
Broj predstavnika u Les Corts Generals  Kongres  Senat	47 23
Predsjednik	Carles Puigdemont
Službene stranice

Katalonija (katalonski Catalunya [kətəˈluɲə], aranski Catalonha [kataˈluɲɔ], španjolski Cataluña [kataˈluɲa]), španska autonomna zajednica. Smještena je na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka. Površine je 32.114 km², graniči s Francuskom i Andorom na sjeveru, na istoku sa Sredozemnim morem, na jugu sa Zajednicom Valencija i na zapadu s Aragonijom. Obala Katalonije duga je oko 580 km. Glavni grad je Barcelona.

Katalonija ima gotovo 7 milijuna stanovnika. Više od polovice živi u metropolitanskom području Barcelone.

Katalonija je priznata kao nacija u svom Autonomnom statutu, i zaštićena je Ustavom Španjolske, koji joj priznaje i jamči pravo na autonomiju. Katalonija je od 2017. predmetom ustavnog spora, s obzirom na da je tamošnja vlada, kojom dominiraju separatisti, proglasila nezavisnu Kataolonsku Republiku čiju nezavisnot trenutno nije priznala nijedna druga nezavisna država, a španske vlasti reagirale privremenom suspenzijom autonomije i zakazivanjem novih izbora za pokrajinski parlament.

Službeni jezici u Kataloniji su katalonski, španjolski, te u okrugu Val d'Aran aranski.

Politčko uređenje

U Kataloniji postoje četiri razine vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stupnjem političke odgovornosti: Opća uprava španjolske države (Administración General del Estado de España), Vlada Katalonije ili Generalitet (Generalitat de Catalunya), provincijske skupštine (Diputaciones provinciales), i općinska vijeća (ajuntaments municipals).

Opća uprava španjolske države nadležna je za razna pitanja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i zračnih luka, državnih željeznicaLa Administración General del Estado de España se ocupa de diferentes, te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti središnje vade Španjolske. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na Mossos d'Esquadra, autonomnu policiju Katalonijea, koja će zamjeniti potpuno nacionalnu do 2010. godine. Opća uprava španjolske države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretnom od strane španjolske Vlade.

Generalitet Katalonije (Vlada Katalonije), autonomna vlada Katalonije, nadležna je u raznim stvarima, kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.

Generalitet (katalonski Generalitat, španjolski Generalidad) je institucionalni sustav u koji se politički organizira autonomna vlast Katalonije. Generalitet čine Parlament, Predsjednik Generaliteta i Vlada (Izvršno vijeće).

Izvršna vlast

Vlada se sastoji od predsjednika Generaliteta, koji joj predsjedava, te ministara. Vlada ili Izvršno vijeće ne treba poistovjećivati s Generalitetom, koji je katalonski autonomni sustav vlasti.

Teritorijalna podjela

Katalonija se teritorijalno dijeli na okruge (comarques), općine (municipis) i provincije (províncies). U povijesti je postojala podjela i na regions i vegueríes.

Provincije (Províncies)

Katalonija je upravno podjeljena na četiri provincije:

• Provincija Barcelona, s glavnim gradom Barcelonom
• Provincija Girona, kat. Girona, čiji glavni grad je Girona
• Provincija Lleida, kat. Lleida, čiji glavni grad je Lleida
• Provincija Tarragona, čiji glavni grad je Tarragona

Okruzi (Comarques)

Katalonija se dijeli na 41 okrug, kojima upravljaju Okružna vijeća. Podjela Katalonije na okruge ima svoj porijeklo u dekretu iz 1936. godine, koji je bio na snazi do kralja Španjolskog građanskog rata. Podjela na okruge ponovno je ustanovljena 1987. godine.

Valle de Arán, iako uključen u podjelu na okruge, ima veću autonomiju od ostalih.

Općine (Municipis)

Vlast u općinama vrše općinska vijeća (ajuntament), koje čine gradonačelnici i vijećnici, a koje biraju na izborima stanovnici općine.

Kultura

katalonija je najv

UNESKO-va mesta Svetske baštine u Kataloniji

Postoji nekoliko UNESKO-vih mesta Svetske baštine u Kataloniji:

• Katedrala Sagrada familija (Sveta porodica), Barselona
• "La Patum" u Bergi (2005)
• Arheološko nalazište Tarako, Taragona
• Katalonske Romaničke crkve u gradiću Valj de Boí
• Park Guelj, Barselona
• Palata Guelj, Barselona
• Kaza Mila, Barselona
• Poblet Monastery, Poblet, provincija Taragona
• Katalonska palata muzike, Barselona
• Bolnica San Pau (Sveti Pavle), Barselona

Herona (Đirona)

Vanjske veze

Katalonija na Wikimedijinoj ostavi

• Ključne iformacije o Kataloniji - Veb sajt Generalitat de Catalunya
• Statističke informacije iz Idescat-a (Catalan Institute of Statistics) - Katalonski institut za statistiku
• Fotografije Katalonije uključujući Barselonu, Gironu, Besalu i okolinu
• Fotografije Katalonije na flickr.com
• Katalanska hiperenciklopedija Arhivirano 2004-12-31 na Wayback Machine-u - Enciklopedija sa informacijama o Kataloniji na engleskom
  • Barselona Reporter - Novosti i slike iz glavnog grada Katalonije
  • Catalonia Today Arhivirano 2005-12-24 na Wayback Machine-u - Katalonske novine na engleskom