Campo Marzio

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Campo Marzio
Grb.
Grb.
Površina
 - Ukupna 0,9781 km²[1]
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 203.395[1]
Karta
Pozicija Campa Marzia na karti Rima

Pozicija Campa Marzia na karti Rima

Campo Marzio (akronim R. IV.) je četvrti od dvadesetidva riona talijanskog glavnog grada - Rima, koji leži na lijevoj obali rijeke Tibar.[2]

On je bez sumnje jedan od najznačajnijih kvartova u historiji Rima, koji je još od srednjeg vijeka gusto naseljen.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Za Antičkog Rima taj teren uz Tibar zvan je Marsovo polje (Mars je bio bog rata) jer je bio namjenjen vojsci koja je tu vježbala.[2] Upravo na tom terenu je car August odlučio izgraditi svoj Ara Pacis (Oltar veličanstvenog mira) kako bi ovjekovječio uspjeh svoje vladavine.[2]

Danas je Ara Pacis sačuvana unutar velike stakleno-mramorne konstrukcije koju je projektirao američki arhitekt Richard Meier, u toj je zgradi također smješten i muzej i izložbeni prostor.[2]

Campo Marzio je za renesanse bio je jedno od rimskih područja koje se najviše promijenilo i doživjelo najveće promjene. Tokom 15. vijeka papaPavao II. probio je i uredio glavnu ulicu - Via Lata, koja se danas zove Via del Corso. Nešto kasnije je papa Siksto IV. dao da se podigne Most Sisto kojim je povezao Campo Marzio sa Janiculumom na drugoj obali. Za pontifikata pape Julija II. izgrađene su paralelne ulice duž obje obale Tibera, Via Giulia u Campu i Via della Lungara duž desne obale.[2]

Na incijativu pape Lava X, 1518. podignuta je još jedna ravna ulica između Mosta Sant'Angelo i Porta del Popolo - Via Leonina, kasnije je preimenovana u Via di Ripetta. Nekoliko godina kasnije probijena je i treća ulica takozvanog Tridenta - Via del Babuino. U međuvremenu se Rione Campo Marzio, kao i ostali centar Rima, polako popunjavao palačama aristokratskih familija i kardinala, crkvama i javnim spomenicima. Tokom 18. vijeka počela se oblikovati Piazza di Spagna koja je izrasla u jedan od najljepših i najpitoresknijih rimskih trgova.[2]

Nakon što je grad Rim postao glavni grad Kraljevine Italije 1870., došlo je do novog i značajnog graditeljskog vala, tad je podignut masivni zid duž keja uz Tibar. Izgrađena su dva nova mosta Margherita i Cavour i podignut Augustov trg.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]