Ca' Pesaro

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ca' Pesaro
Glavna fasada Ca' Pesaro
Glavna fasada Ca' Pesaro
Mjesto Venecija
Država  Italija
Vrijeme gradnje 1659. – 1710.
Naručitelj Giovanni Pesaro
Vlasnik Grad Venecija
Korisnik muzej Moderne umjetnosti i muzej Orijentalne umjetnosti
Tip građevine palača
Arhitektonski stil barok
Arhitekti i izvođači radova
Arhitekt Baldassare Longhena
Graditelj Gian Antonio Gaspari
Tehnički podaci
Broj katova 5
Koordinate: 45°26′27″N 12°19′54″E / 45.440944°N 12.331633°E / 45.440944; 12.331633
Ca' Pesaro na karti Venecije
Ca' Pesaro
Ca' Pesaro
Web www.Ca' Pesaro

Ca' Pesaro je barokna palača mramorne fasade na Kanalu Grande u sestieru Santa Croce u Veneciji (Italija). Palača je danas dom dva venecijanska muzeja – moderne umjetnosti i orijentalne umjetnosti.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Palaču je 1659. projektirao i počeo graditi Baldassare Longhena[1] po naružbi Leonarda Pesara, prokuratora Bazilike San Marco. Longhena je umro 1682. (iste godine kad i naručitelj Pesaro), tako da je nedovršenu palaču nastavio graditi njegov učenik i suradnik Gian Antonio Gaspari, strogo poštujući plan svog mentora i dovršio je skoro 30 godina kasnije tj. 1710. godine.[1][2] Iz porodice Pesaro bio je i mletački dužd Giovanni Pesaro (16581659).[2]

Pogled na Ca' Pesaro iz kanala Rio di Noale

Nakon porodice Pesaro, vlasnici palače bili su porodica Gradenigo,[1] a nakon njih benediktinci koji su u palači uredili svoj konvent.[1] Početkom 19. vijeka palača je postala posjed porodice Bevilacqua, posljednja vlasnica Felicita Bevilaqua La Masa poklonila je 1899. testamentom palaču gradu Veneciji, uz uvjet da se koristi za umjetnost.[1]

Arhitektura[uredi - уреди | uredi izvor]

Palača ima pet etaža koje se vide tek s boka. Glavna fasada od bijelog mramora prema Kanalu Grande, izgleda kao da ima tri etaže, visoko rustikalno prizemlje ima mezanin i veliki portik prema kanalu. Prvi i drugi kat palače sa sedam velikih prozorskih otvora s lunetama flankiranih dupliim pilastrima gotovo su identični. Od nekad bogato opremljene unutrašnjosti palače nije ostalo gotovo ništa, tek mali tragovi fresaka i kiparske dekoracije.

Ca' Pesaro danas[uredi - уреди | uredi izvor]

Muzej moderne umjetnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Od 18. maja 1902., grad Venecija je smjestio u palaču Pesaro Gallerie internazionale d'arte moderna (današnji muzej), koja do tada nije imala stalnog sjedišta. Ona se prostire u prizemlju i prvom katu palače.

Unutrašnjost muzeja moderne umjetnosti u Ca' Pesaro

Venecijanski muzej Moderne umjetnosti ima djela slijedećih umjetnika: Gustava Klimta, Pierre Bonnarda, Marca Chagalla, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Georgesa Rouaulta, Henrija Matissa, Henryja Moora, Giorgia Morandija, De Chirico, Umberta Boccionija i mnogih drugih.

Muzej orijentalne umjetnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Na trećem katu palače smješten je od 1928. muzej Orijentalne umjetnosti (Museo d'Arte Orientale).[3] On ima oko 30.000 predmeta, većinom iz Japana, te nešto iz Kine i Indonezije (oklope, mačeve, porculan, slike i crteže Koryusai, Harunobu, Hokusai i drugih). Većina izložaka je iz zbirke koju je za svog boravka po Aziji prikupio Enrico II, vojvoda od Bardija (Bourbon-Parma).[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]