Bužim

Bužim

[[Datoteka:|75px|Grb općine Bužim]] ([[Grb općine {{{zvanično ime}}}|Grb]])
[[Datoteka:|163px|Položaj općine Bužim u Bosni i Hercegovini]]
Općina	Bužim
Središte općine	Bužim
Površina	129 km²
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	20.000 150/km²
Načelnik	Jasmin Emrić

Bužim je manje naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Granici sa općinama Bosanska Krupa (na istoku), Cazin (na jugu), Velika Kladuša (na zapadu i sjeveru), te sa Republikom Hrvatskom (na sjeveroistoku). Područje općine je uglavnom brdovito. Općina Bužim zauzima površinu od 129 km2 i u njoj živi 20.000 stanovnika. Gustina naseljenosti iznosi oko 150 stanovnika na 1 km2, što je po ovom kriteriju svrstava u sami vrh Države Bosne Hercegovine (BiH je prema popisu iz 1991. godine imala gustinu naseljenosti 80,5 stanovnika na 1 km2). Današnje područje općine čini 14 mjesnih zajednica: Bužim, administrativno, privredno, kulturno-obrazovno i urbano središte sa Mješovitom srednjom školom «Hasan Musić-Musa» i osmogodišnjom skolom «12.septembar», Konjodor sa osmogodišnjom školom «Suljo Mirvić», Čava sa osmogodišnjom školom «Mirsad Salkić-Džaja», Varoška Rijeka sa osmogodišnjom školom «Lotos i ljiljan», te mjesne zajednice Vrhovska, Lubarda, Elkasova Rijeka, Zaradostovo, Bućevci, Mrazovac, Radoč i Brigovi sa četverorazrednim osnovnim školama, a mjesne zajednice Bag i Jusufovića Most su bez osnovne škole.

Geografija

Naseljena mjesta u općini nalaze se na nadmorskoj visini od 180-400 metara. Po nadmorskoj visini ističu se: Radoč 630 metara, Ćorkovača 603 metra, Konjodor(Kaukovića brdo) 476 metara, Veliko brdo 464 metra, Lubarda 420 metara, Čajino brdo 352 metra. Bužim je povezan sa svim susjednim općinama i Bihaćem kao regionalnim centrom i sjedištem Unsko-sanskog kantona.

Prema istoku se pružaju Čava i Dobro Selo uz regionalni put Bužim-Otoka Bosanska-Bosanska Krupa, odnosno Otoka-Bosanski Novi. Osim toga Bužim je povezan sa Bihaćem i Banja Lukom. Pravac prema jugu vodi preko Konjodora za Cazin i dalje prema Bihaću, a pravac prema Dvoru na Uni vodi preko Zaradostova i Bucevaca. Pravac prema zapadu ide preko Lubarde-Pasin Broda-Todorova do Velike Kladuše (na zapad). Pravac Bužim-Var. Rijeka-Radića Most-Vrnograc-Velika Kladuša i dalje prema Zagrebu, odnosno Radića Most-Bosanska Bojna-Glina-Zagreb.

Površina općine 130.

Stanovništvo

Nacionalnost	1991.
Muslimani	1.643
Srbi	20
Hrvati	3
Jugosloveni	10
ostali	21
Ukupno	1.697

Naseljena mjesta

• Abazović Selo
• Abdić Selo
• Alešević Klanac
• Alešević Kosa
• Babić Potok
• Bag
• Bahinjovača
• Biljeg
• Brankovača
• Brestovac
• Breze
• Brigovi
• Bućevci
• Bužim
• Crkvina (Crkvine)
• Crvarevac
• Centar Radoč
• Čaglica
• Čava
• Ćorkovača
• Dančilovac
• Dedića Brdo
• Dervići
• Dobro Selo
• Dolovi
• Donji Bućevci
• Donji Brigovi
• Drenovac
• Elkasova Rijeka
• Ferhatovac
• Gornji Brigovi
• Gornji Bućevci
• Grbavice
• Hrgar (Hrgari)
• Jelovac
• Jusići
• Kamenica
• Kapetanovac
• Kobiljak
• Kokića Brdo
• Konjoder (Konjodor)
• Krhatić Dolina
• Kupusnica
• Lifanovo Brdo (Lipanovo Brdo)
• Lončanić
• Lubarda
• Luke
• Malovan
• Mašinovići
• Medić Brdo
• Merdžanovac
• Međugorje
• Mrazovac
• Mrazovo
• Mrkovine
• Mulalići
• Nanić Dolina
• Pajalići
• Pala Gora
• Pašin Brod (Hrbovo)
• Pehlića Kosa
• Pilana
• Piskovac
• Polje
• Pomajden
• Ponorac
• Porića Selo
• Porići
• Prokop
• Prosinja
• Pleska
• Radoč
• Ravnice
• Rodoč
• Sip
• Stabandža
• Svetinja
• Šekića Dolovi
• Šib
• Trebinja
• Tunjevac
• Varošine
• Varoška Rijeka
• Veladžići
• Velića Dol
• Veliko Brdo
• Vrhovska
• Zaradostovo
• Zborište
• Zimonje
• Zorinovac

Turizam

Turizam u Bužimu je veoma raznolik. Iako nemaju rijeku, Bužimljani su ponosni na izvor ljekovite vode - Svetinja. Izvor se nalazi 12 km istočno od Bužima, nadomak starog grada Čavnika. Voda počinje da teče u određeno vrijeme svake godine oko podne, obično 6. maja, te se ta ista voda zahvata sa tog izvora i nakon 24 sata upotrebljava za liječenje vida. Ako odlučite da vikend provedete na Ibret izvoru - Svetinja, tom najčudnijem prirodnom fenomenu u našoj domovini, u okruženju autentičnog prirodnog ambijenta, doživjet ćete nešto sasvim novo, a vaš aktivni odmor biće potpun. Od svega ovog Bužimljani su izgradili kult autentične bosanske duhovnosti koja izražavanje u svojoj kulturi stalno dovodi u harmonični sklad sa prirodom.

Općina Bužim je jedna od osam općina Unsko Sanskog Kantona i nalazi se na sjeverozapadnom dijelu sjeverno-zapadnog dijela teritorije Unsko sanskog kantona. Zauzima površinu od 130,24 km. Graniči se sa općinom Cazin, Bosanska Krupa, Velika Kladuša i Dvor u susjednoj R Hrvatskoj. Broj stanovnika u općini procjenjuje se na 18.251 stanovnika. Područje općine najvećim dijelom je na nadmorskoj visini 200 do 300 m, sem sjeverozapadnog dijela dominantnim vrhom Radoč 629 m/n.v. i 603 m/n.v. Ćorkovača. Što se tiče rijeka i jezera općina Bužim s okolinom bogata je površinskim i podzemnim vodama, isto je oslovljeno geološkim sastavom zemljišta i klimatskim faktorima. Također na području općine je stvorena vještačka akumulacija koja predstavlja «zelenu oazu « i ista je poribljena sa ribom – šaran-. Ima funkciju riborevira kao zona za rekreaciju, kupanja (pogodnost vožnje čamcem), tzv. «bužimsko jezero». Na području MZ El. Rijeka i Čava postoje još dobro ne istražene pećine.

Komunikacijski podaci

Područje općine Bužim se povezuje sa drugim općinama sa regionalnim putem RP 401A bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša i RP 401 B Gornji Brigovi- Konjodor- Cazin. Isto tako bitno je istaknuti da pored gore navedenih putnih komunikacija povezivanje sa drugim općinama se ostvaruje i lokalnim putevima. Obzirom na važnost putne komunikacije RP 401A isti se nalazi u postupku kategorizacije puta u magistralni put.Jedna od bitnih budućih saobraćajnih komunikacija je lokalni put Bužim-Bućevci koja povezuje državu BiH sa RHrvatskom preko malograničnog prelaza "KEKIĆ". Ista se dalje oslanja preko naselja Žirovac, na komunikaciju Bos.Novi-Sisak. Sa aktiviranjem malograničnog prelaza "KEKIĆ" ostvarila bi se bolja povezanost sa Sarajevom na istoku i Zagrebom na zapadu.

Ugostiteljski objekt (Restorani sa kapacitetom)

Ugostiteljska djelatnost u općini predstavlja važan segment privređivanja i obavlja se u slijedećim objektima: restorani, pizzeria, caffe barovi, diskoteke te ostale ugostiteljske djelatnosti.

Od restorana :

• kapacitet od 70 mjesta ima jedan restoran
• kapacitet od 30 mjesta ima jedan restoran
• kapacitet od 20 mjesta imaju tri restorana.

Bazeni

Na području općine Bužim u naselju Konjodor od strane privrednog društva izgrađen je otvoreni bazen sa pratećim ugostiteljskim sadržajem.

Izletišta

Trenutno izletište u općini je locirano u Čavi- Svetinji. Već duži niz godina postoji ideja da se u stilu hotelskih bungalova izgradi odmaralište sa pratećim sportskim sadržajima jer se radi o vrlo privlačnoj destinaciji ako se uzme da izvor Svetinja predstavlja «prirodni fenomen» koji je u prošlom sistemu posjećivalo svakog 6. maja oko 4.000 - 5.000 posjetilaca, onda i te kako zauzima posebno mjesto u turističkoj ponudi. Također kao što je navedeno da vještačka akumulacija predstavlja «zelenu oazu» , te je pogodna za izletišta i rekreaciju.

Flora i fauna

S obzirom na geografski položaj Bužima i reljefnog oblika sa istaknutim brdovitim predjelom i naizmjeničnom izmjenom kotlina je vegetativno bogato područje. U vegetativnom obliku najraznovrsnije biljne zajednice sastoji se od bijelog i crnog bora, hrasta kitnjaka koji je po kvaliteti II na Balkanu u donjem spratu ovih zajednica dominiraju mahovine i žbunsko grmlje.

Lovačko društvo

Lovačko društvo «Lovac» Bužim je osnovano 31.10.1995.godine. Pod drugim nazivima, koji su se mijenjali, društvo egzistira od 1952.g. uz pauzu u periodu 1992.-1995.g. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu BiH na nadmorskoj visini od 136-629 m. Površina lovišta 12.996 ha. Lovno produktivna površina: 11.054 ha. Lovno neproduktivna površina: 1.942 ha.

Lovačko društvo je podijeljeno u pet sekcija:

1. Sekcija Varoška Rijeka
2. Sekcija Bužim
3. Sekcija Dobro selo
4. Sekcija Konjodor
5. Sekcija Mrazovac

Lovište je ograničeno prirodnim granicama, a dobro je otvoreno kada su u pitanju saobraćajnice, jer postoji mnoštvo puteva javnog saobraćaja, seoskih, šumskih i drugih nekategorisanih puteva.

Od lovno tehničkih objekata društvo raspolaže sa:

1. Lovački dom u samom centru Bužima
2. Lovačka kuća Bućevci
3. Lovačka kuća Radoč
4. Lovačka kuća Veliko brdo – Brdarevac
5. Lovačka kuća Dobro selo – Svetinja
6. Lovačka kuća Konjodor
7. Drveni objekat Hodzine čajre/Kavrinac

Sve kuće su dovršene, imaju priključenu vodu i struju izuzev lovačke kuće Konjodor koja je gotovo dovršena i u ovoj će godini i ona biti kompletno opremljena.

Od lovno uzgojnih objekata društvo raspolaže sa slijedećim:

1. Sekcija Varoška Rijeka – 1 hranilište i 2 čeke.
2. Sekcija Bužim- 4 hranilišta i 1 čeka
3. Sekcija Dobro selo – 2 hranilišta i 1 čeka
4. Sekcija Konjodor – 4 hranilišta i 2 čeke.
5. Sekcija Mrazovac – 4 hranilišta i 1 čeka.

Sezona lova : počinje početkom mjeseca oktobra i traje do početka januara ( divlje svinje, zec, lisica), a juli i august su predviđeni za lov srneće divljači.

Kulturno historijski sadržaji

Srednjovjekovni grad Bužim sazidan je u XII stoljeću 1251.g. Sastoji se od jedne donžon kule i gradskog obora u XV stoljeću grad mijenja u potpunosti svoj izgled. U međuprostoru između gornjeg i donjeg grada početkom XIX stoljeća nalazila su se 22 objekta bosanske stambene arhitekture. Stari grad pruža vrlo raznovrsne mogućnosti prezentacije, počev od najjednostavnijeg načina organizovanog turističkog obilježja grada uz njegovo predanje o njihovoj historiji, značaja, arhitektonskim karakteristikama te idealnog rješenje potpune obnove starog grada Bužima, koji uz staru džamiju predstavlja osnovne vrijednosti svog vremena. Bitno je napomenuti da stara tvrđava Bužim i stara džamija predstavljaju zaštićena spomen obilježja i kao takvi su proglašeni kao zaštićeni nacionalni spomenici u BiH.

Vjerski objekt

Na području ove općine ima cca 20 vjerskih objekata ( džamija), jedna od njih je locirana na Starom gradu i spada među najstarije džamije na Balkanu, te je ista proglašena kao zaštićeno nacionalno obilježje.

Udruženje hor ilahija i kasida "Gazija" iz Bužima je udruženje koje egzistira punih 15 godina i baštini kulturno vjersku tradiciju interpretacijama autohtonih bosanskih ilahija i kasida. www.gazija.org

Kulturno umjetničko društvo "Sevdah" iz Bužima je osnovano 3. aprila 2004. godine u Bužimu. KUD "Sevdah" je vanstranačka nevladina organizacija, kroz koju je u 2004/2005 godini prodefilovalo oko 260 članova, od čega je trenutno aktivnih 65 članova u četiri sekcije: Folklorni ansambl, Muzička sekcija i Dramska sekcija.www.kud-sevdah.com.ba

Zastupljeni vidovi turizma

Turizam kao privredna odnosno uslužna grana u sadašnjem trenutku zastupljena je kroz oblike ugostiteljskih usluga ( kafane, diskoteke, restorani, cafe barovi) te u vidu takmičarskog duha sportskog ribolova, lovstva, bazen za plivanje, kao i niz drugih kulturno- umjetničkih aktivnosti.

Znamenite ličnosti

• Josip Jelačić Bužimski, (1801 - 1859) bio austrijski general i hrvatski ban
• Izet Nanić- general, (1965-1995) komandant 505,Viteške brigade , nosilac značke Zlatni ljiljan i odlikovanja HEROJA ODBRANBENO OSLOBODILAČKOG RATA 92-95

Bužim na Wikimedijinoj ostavi